NIJE SVE TAKO SIVO Zašto se s prvim hladnim danima mijenja i naše raspoloženje?

Zašto nagle promjene vremena tako snažno djeluju na naše raspoloženje i kako se možemo prilagoditi? Od ljeta, sunca i svjetlosti – do bure, kiše i mraka već u kasno poslijepodne. Jesen svake godine donosi nagle promjene koje ne utječu samo na garderobu i raspored, nego i na našu psihu. Ako se ovih dana osjećate umornije, tjeskobnije ili jednostavno bezvoljno – niste jedini.

Psihologinja Nina Crnogorac Šabić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pojašnjava da su promjene raspoloženja na prijelazu ljeta u jesen sasvim prirodne.
„Najviše utječe skraćivanje dana. Manje je sunčeve svjetlosti, više smo zatvoreni u kući, a dan završava prerano. Smanjena izloženost suncu utječe na lučenje melatonina, hormona koji regulira spavanje. Lošije spavamo i samim time smo lošije raspoloženi,“ objašnjava Crnogorac Šabić.

Ono što mnogi doživljavaju nije tek trenutna lijenost, već stanje koje ima i svoje ime – sezonski afektivni poremećaj (SAP). Obično započinje s prvim jesenskim danima i traje sve do proljeća, kad se svjetlost i toplina ponovno vrate.
„Ljeti smo svi aktivni, stalno negdje vani, dok se zimi povlačimo u kuću. Kod osoba sklonijih depresiji ili anksioznosti ovakve promjene mogu pojačati simptome,“ kaže psihologinja.

Istraživanja pokazuju da jesen i zima donose i smanjenu koncentraciju, pa čak i veći broj prometnih nesreća jer ljudi postaju pospaniji i manje fokusirani. Kako se onda prilagoditi i izbjeći jesensku klopku?

Psihologinja naglašava važnost sna i boravka na svjetlu. Ako idemo ranije spavati, ustajemo ranije i barem dio dana provedemo na otvorenom, naše tijelo i psiha će reagirati bolje. Čak i kad je vani oblačno, šetnja od pola sata dnevno može napraviti razliku. Fizička aktivnost u bilo kojem obliku pomaže da se osjećamo bolje, a jednako važan je i društveni aspekt – vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima.

Ipak, nije sve tako sivo. Dok će mnogi reći da im jesen donosi pad energije, ima i onih kojima je upravo to omiljeno godišnje doba.
„Ne možemo reći da promjene djeluju na svakoga jednako. Ljudi koji vole kišu, hladnije vrijeme i zimski ugođaj mogu uživati u ovom razdoblju. A za mnoge sezonske radnike u turizmu, jesen je vrijeme odmora i napokon sporijeg ritma,“ dodaje psihologinja.

Jesen tako može biti i poziv na usporavanje – manje žurbe, više vremena u kući, s najbližima. U tom smislu, kako kaže Crnogorac Šabić, i mirniji tempo ima svoje prednosti: „To su trenuci u kojima gradimo posebne odnose s obitelji i prijateljima, a to sigurno poboljšava mentalno zdravlje.“

Iako jesen nosi kraće dane i tamnije raspoloženje, ona nas podsjeća na nešto što često zaboravimo u brzini ljeta – vrijednost usporavanja i bliskosti. Možda nam je upravo ovaj ritam potreban da bismo se na proljeće ponovno probudili puni energije.

Foto: Ilustracija