Svaka peta smrt povezana je s ovim stanjem, a u Hrvatskoj troškovi liječenja premašuju 20 milijuna eura

Svjetski dan sepse, globalna je inicijativa saveza za sepsu (Global sepsis alliance) koja je započela 2012. godine i obilježava se svake godine 13. rujna diljem svijeta kako bi se podigla svijest o važnosti prevencije i ranog zbrinjavanja.

Sepsa nastaje kao reakcija organizma na infekciju, te može dovesti do multiorganskog zatajenja i smrti, ako se odmah ne prepozna i ne liječi.
Simptomi koji se mogu pojaviti su konfuzija, ekstremna drhtavica, bol u mišićima, vrućica, odsutnost mokrenja, izrazit nedostatak zraka, osjećaj bliske smrti, marmorizirana ili blijeda koza.

Rizične skupine su osobe s kroničnim bolestima, splenektomirani, osobe sa smanjenim imunitetom, dojenčad, osobe starije od 60 godina.

Kako piše KBC RI, U posljednjem desetljeću broj oboljelih od sepse u Hrvatskoj je znatno porastao, a time se povećao i broj umrlih. Riječ je o ozbiljnom stanju i godišnje u svijetu bude 49 milijuna slučajeva, a umre više od 11 milijuna ljudi. Svaka peta smrt povezana je sa sepsom – stanjem koje je moguće spriječiti i liječiti ako se na vrijeme prepozna.

Sepsa je „tihi ubojica” koji svake godine uzrokuje smrt više ljudi nego rak dojke, rak debelog crijeva te HIV i sida zajedno. Prema objavljenim podacima sepsa je najčešći neposredni uzrok smrti u bolnicama, od kojih 75 posto slučajeva dolazi izvan bolnice, a samo manji dio razvija se u bolnici. Svi slučajevi liječe se kao hitno stanje, a ovisno o tome kako se očituje liječenje se provodi na bolničkim odjelima ili jedinicama intenzivnog liječenja. Nažalost, o tome ovisi i ishod liječenja pa tako oko 27 posto liječenih na odjelima i oko 42 posto liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja umre od posljedica sepse.

Smrtnost je često povezana s neoptimalnom kvalitetom skrbi, neodgovarajućom zdravstvenom infrastrukturom, lošim mjerama za prevenciju infekcije, kasnom dijagnozom i neprikladnim kliničkim liječenjem. Posebno su ugrožene rizične skupine poput starijih osoba, posebice onih s kroničnim bolestima, imunokompromitiranih, djeca mlađa od pet godina te trudnice i rodilje. Povećanju slučajeva sepse pridonosi i dio bolnički liječenih osoba koje razvijaju sepsu kao komplikaciju povezanu sa zdravstvenom skrbi. U njih se sepsa pojavljuje zbog invazivnih i složenih terapijskih postupaka koji se primjenjuju u liječenju te zbog porasta otpornosti na antimikrobne lijekove što dodatno komplicira zbrinjavanje sepse i negativno pridonosi stopi smrtnosti.

Prema podacima, u Hrvatskoj je broj slučajeva sepse u posljednjih desetak godina porastao za više od 110 posto i dosegnuo incidenciju od 220,7 oboljelih na 100 000 stanovnika.

Koliko sepsa opterećuje hrvatski bolnički sustav govore pokazatelji prema kojima je sepsa u 2010. godini činila manje od 1 % svih hospitalizacija, u 2023. godini taj je udio dosegnuo gotovo 2 %.

Uz to, slučajevi sepse povećali su udio u sveukupnom broju dana ležanja u bolnici što govori o prosječno dugotrajnijem liječenju tih bolesnika. Kao i drugdje u svijetu, sepsa u Hrvatskoj najviše pogađa starije osobe. Na ljestvici vodećih dijagnoza u bolničkom pobolu starijih osoba sepsa je na trećemu mjestu u ukupnom poretku za 2023. godinu, što je velik porast u usporedbi s 2012. godinom kada je bila na petnaestom mjestu.

U 2022. godini evidentirani bolnički troškovi liječenja sepse u Hrvatskoj iznosili su više od 17 milijuna eura, a procjenjuje se da je stvarni trošak veći od 20 milijuna eura.

izvor: KBC RI