Ovog čovjeka nazivaju šaptačem ptica koji istinski obožava prirodu: “Neretva je raj za ptice i njihovo najvažnije područje”
Kao i u mnogim drugim pričama, i u ovoj je sve započelo još u djetinjstvu. Mala svraka, koja je ispala iz gnijezda, bila je prva ptica koju je spasio. Krenuo je tada studiozno proučavati priručnike, razaznavati različite vrste cvrkuta, tražiti i promatrati gnijezda, a danas za Barišu Ilića kažu da je neretvanski šaptač pticama.
“Kao dijete sam se počeo baviti proučavanjem i promatranjem ptica. Nisam puno znao, a nije mi imao ni tko pokazati. Nabavio sam knjigu u kojoj su o nekim pticama bili pogrešni podatci, pa sam krivo naučio, ali sve to dođe na svoje. Neko vrijeme, dok sam bio mlad, držao sam divlje ptice pa sam ubrzo shvatio da to nije dobro. Prešao sam na uzgajanje, a moja ptica bila je svjetski prvak u Lausannei 2004. Moj idući cilj bio je prstenovanje ptica stoga sam postao ovlašteni prstenovač i do sada prstenovao preko sto tisuća ptica”, ispričao je Ilić čija je svakodnevica ispunjena neizostavnim šetnjama, odnosno izlascima na teren koji ga, kako kaže, vesele i opuštaju.
U međuvremenu, točnije 2014., naš je sugovornik, inače po zanimanju automehaničar, u Metkoviću osnovao i ornitološko društvo Brkata sjenica koje se bavi zbrinjavanjem, prstenovanjem i prebrojavanjem ptica.
“Prije dvadeset godina na Neretvi niste mogli vidjeti ptice vodarice ili su one bile rijetkost. Bilo je poratno razdoblje, a ljudi su radili i ono što nisu trebali, poput krivolova, koji postoji i danas, ali u puno manjoj mjeri. Pticama je najpotrebniji mir u staništu, hrana i područje gdje će se gnijezditi i othranjivati svoje mlade i gdje će se sakriti od predatora. Danas ćete vidjeti liske, patke, mlakuše, kokošice i sve druge vrste ptica koje žive u šašu. Neretva je raj za ptice i najvažnije područje gdje se one u jesenskoj i proljetnoj selidbi mogu odmoriti, nadohraniti i nastaviti dalje, odnosno u slučaju gnjezdarica, gnijezditi”, rekao je Ilić koji, osim u prstenovanju, svake godine sudjeluje i u zimskom prebrojavanju ptica.
Ipak, jedan od najvažnijih zadataka Brkate sjenice je edukacija djece i mladih, kako bi spoznali vrijednost skladnog suživota s prirodom.
“Djeca su naša perspektiva, a edukacijom želimo probuditi ljubav prema prirodi, pticama, životinjama te osvijestiti kako čovjek treba živjeti s prirodom, uz prirodu i od prirode”, pojasnio je Ilić te dodao kako Brkata sjenica zbrinjava ozlijeđene ptice, ne samo u Neretvi, već pokrivaju područje od krajnjeg juga naše županije pa sve do Vrgorca i Makarske.
Da brkata sjenica ima poseban status kod našeg sugovornika je jasno. Ova pomalo samozatajna vrsta s kojom su susreti iznimno rijetki, pa samim time i dragocjeni, živi u dubokom šašu u trščacima. Njeno jedino gnjezdilište na priobalnom području je na Neretvi, a ako bi baš morao odabrati najljepšu pticu, Bariši Iliću bi to bila upravo ona. No, postoje i druge vrste koje bi volio susresti.
“Postoje tri vrste ptica koje sam još kao dijete htio fotografirati – galeb lastar, velika čigra i zimovka. Galeba lastara našao sam kod Ormoškog jezera na granici Hrvatske i Slovenije, a čigru sam susreo na ušću i sad još čekam zimovku. Kad sam bio šesti razred osnovne škole u Metkoviću je bila velika zima i pojavile su se u velikom broju. Taj mi se prizor urezao u sjećanje i nadam se da ću kad tad fotografirati zimovku. Ona rijetko dolazi na jug Europe pa mi se još nije pružila prilika, ali nadam se da će je biti”, otkrio nam je ovaj zaljubljenik u ptice i prirodu Bariša Ilić kojega zovu ‘neretvanski šaptač pticama’.