DESETLJEĆE NAKON Vrtić Radost obnovljen, novi dobio šup-kartu, peta skupina ostaje u školi

Vrpca je presječena, nakon 14 mjeseci djeca se vraćaju na Guvno, svi osim jedne vrtićke skupine koja ostaje u srednjoj školi. Nakon šest desetljeća, dječji vrtić Radost je cjelovito rekonstruiran i obnovljen, a novi na Močnom lazu neće se graditi.

Vrtić na Guvnu izgrađen je 1965., dograđen 1977. godine i to je otprilike bilo sve od većih ulaganja u vrtićku zgradu tijekom proteklih šezdeset godina, zgradu koja više u nijednom segmentu nije udovoljavala standardima, kako je istaknula načelnica Vele Luke Katarina Gugić. Sve do srpnja 2025. godine kad je izvođač na Guvnu uveden u posao. Nešto više od godine dana kasnije, veloluški Dječji vrtić Radost ima novu vanjsku stolariju, grijanje, hlađenje i ventilaciju te obnovljene elektroinstalacije i rasvjetu. Dok su trajali radovi, vrtić je radio, ni manje ni više, nego na pet različitih lokacija, ali je usluga roditeljima bila dostupna.

Na otvorenju su nastupili mažoretkinje i predškolci, okupljenima su se obratile ravnateljica vrtića Miranda Oreb i načelnica Katarina Gugić, a nakon blagoslova, vrpcu su presjekli načelnica i djeca. Uskoro slijedi lakši posao, uređenje dvorišta s novim igralima i sigurnosnim podlogama te dodatno opremanje uz sufinanciranje LAG-a 5.

 

Obnova je Velolučane koštala više od 1,45 milijuna eura. Općina je iz vlastitih sredstava osigurala više od 1,37 milijuna, a 75.904,10 eura stiglo je iz NPOO-a, iz zasebnog poziva za energetsku obnovu javnih zgrada. Rekonstrukcija DV Radost nikad nije bila upitna, načelnica je najavljivala i obnovu postojećeg vrtića i izgradnju novog na Močnom lazu. Od potonjeg je, u međuvremenu, odustala.

Zašto je Vela Luka odustala od novog vrtića?

Za projekt na Močnom lazu Općina je 2023. potpisala ugovor vrijedan 1.146.725,06 eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a. NPOO je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a Hrvatska je kroz taj plan dobila pristup sredstvima Europske unije za reforme i ulaganja, među ostalim i za gradnju vrtića.

Novi vrtić trebao je donijeti 96 dodatnih mjesta, od čega 36 jasličkih. Prema procjeni koju je Gugić iznijela na sjednici Općinskog vijeća u prosincu prošle godine, gradnja bi stajala između 4,5 i 5 milijuna eura. Odobreni novac pokrio bi otprilike četvrtinu investicije, a do 30. lipnja 2026. trebalo je završiti gradnju i ishoditi uporabnu dozvolu. Prije gradnje trebalo je riješiti parcelaciju, prostorni plan i građevinsku dozvolu.

Gugić je na Vijeću rekla da je Općina odustala od ugovora jer bi za ostatak morala tražiti zaduženje usporedivo s tadašnjim godišnjim proračunom. S takvim financijskim jazom i kratkim rokom, odluka da se ne krene u gradnju ima smisla, uvjerena je Gugić.

Oporba se s njom, očekivano, nije složila, a najglasniji su bili Joze Burmas, šef veloluškog HDZ-a i njegov vijećnički kolega Dino Žuvela. Žuvela je krajem listopada inzistirao na odgovoru načelnice o tome gdje će smjestiti petu vrtićku skupinu za koju, izgleda, u obnovljenoj zgradi nema mjesta.

Zašto je NPOO okrutan prema malim općinama i gradovima?

NPOO je u Hrvatskoj krenuo 2021. godine. Vijeće EU-a odobrilo je prvi predujam od 818,4 milijuna eura isplaćen u rujnu iste godine. Prvi poziv za vrtiće krenuo je 2022. i sve je izgledalo idealno.

Međutim, kad je krenuo prvi poziv, ministarstvo je cijenu kvadrata gradnje računalo prema tržišnim vrijednostima iz 2019. godine. Za jednu vrtićku skupinu moglo se ostvariti najviše 191 tisuća eura. U Veloj Luci planirano je šest skupina pa je maksimalna potpora iznosila oko 1,15 milijuna eura bez obzira na to što je to tek četvrtina ukupne investicije.

Da nije odustala, Gugić bi morala naći i/ili zadužiti se za dodatnih 3,3 do 3,8 milijuna eura. Razlog su građevinski radovi koji su, u međuvremenu, brutalno poskupjeli, a ministarstvo je računalo da će se razlika pokriti iz lokalnih proračuna ili nekog trećeg izvora novca. To ima smisla kad se radi o većem gradu ili općini. U Veloj Luci pak, gotovo četiri milijuna eura je pola proračuna ili cijeli izvorni proračun. Drugim riječima, bankrot.

Gugić je, zapravo, učila na tuđim greškama. Njena stranačka kolegica i bivša gradonačelnica Korčule Nika Silić, za proširenje vrtića u Čari iskoristila je nešto više od 114 tisuća eura iz NPOO-a. Tim su projektom otvorene dvije vrtićke skupine, no zanimljivo je kako je Grad Korčula isfinancirao ostatak od ukupnog iznosa projekta. Naime, ukupna vrijednost projekta proširenja vrtića u Čari iznosila je više od 1,2 milijuna eura, a kako je projekt obuhvatio i dio radova na školskoj zgradi, Dubrovačko-neretvanska županija kao osnivač sudjelovala je s gotovo 164 tisuće eura. Nešto više od 114 tisuća eura stiglo je iz NPOO-a što znači da je Grad Korčula financirao gotovo 922 tisuće eura, odnosno 77 posto od ukupne vrijednosti projekta.

Kako bi platila svoj dio, Silić je, zajedno s većinom tadašnjeg saziva GV Korčule, prodala građevinsku parcelu u Čari, a njenog nasljednika, današnjeg gradonačelnika Frana Jeričevića, dočekao je u gradskoj blagajni vrtoglavi minus od 2,8 milijuna eura dugova. Ipak, ostale su dvije nove vrtićke skupine u Čari, bez obzira na to što su Korčulane koštale kao „Svetog Petra kajgana“.

Bilo bi pogrešno reći da je NPOO u svakom slučaju okrutan prema malim jedinicama lokalne samouprave, sasvim dobro ga se moglo iskoristiti za, primjerice, izgradnju reciklažnih dvorišta ili energetskih obnova zgrada. Ipak, korčulanski financijski krah na vrtiću upozorio je ostale pa su zbog nedostatnog financiranja od izgradnje vrtića odustali Mljet, Lumbarda i Dubrovnik, kako je istaknula veloluška načelnica.

Na kraju je od vrtića odustala i sama načelnica Gugić, a resurse je usmjerila u temeljitu obnovu postojeće zgrade. Danas su u Veloj Luci sva djeca upisana u vrtić, kako nam je potvrdila, četiri skupine u matičnoj zgradi te jedna u srednjoškolskoj zgradi. Projekt je za nju posebno važan zato što je prvi s kojim se susrela kad je prvi put preuzela vlast u Veloj Luci, a to je bilo prije skoro deset godina.

„Ovaj projekt za mene ima i posebnu osobnu vrijednost. Naime, izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju vrtića bila je prva izrada projektne dokumentacije koju sam potpisala nakon preuzimanja dužnosti načelnice Općine Vela Luka u lipnju 2017. godine. Od tog prvog koraka do današnjeg dana prošlo je skoro dugih deset godina. Deset godina tijekom kojih je trebalo proći brojne faze, od izrade projektne dokumentacije, procedura i ishođenja potrebnih dozvola, pripreme za natječaj za energetsku obnovu, izvođenja radova pa sve do ishođenja uporabne dozvole. Nije to bio ni jednostavan ni kratak put. Bilo je potrebno puno strpljenja, upornosti, rada i vjere da ćemo ovaj projekt uspješno privesti kraju. Zato otvaranje novo obnovljene zgrade vrtića za mene ima posebnu težinu. Projekt koji je započeo na samom početku mog načelničkog mandata jučer je dobio svoj konkretan rezultat“, poručila je emotivno načelnica.

Gugić je posebno istaknula financijsku dimenziju projekta. Općina Vela Luka financirala je čak 95 posto njegove ukupne vrijednosti. Možda, nekim općinama i gradovima, 1,3 milijuna eura nije vrtoglavi iznos, no za najmnogoljudnije otočno naselje taj je iznos prilično finacijsko opterećenje.

„Vjerovali smo da je riječ o ulaganju koje nema alternativu. Više od 1,3 milijuna eura nije samo brojka u proračunu. To je naše ulaganje u djecu, u obitelji i u budućnost Vele Luke“, poručila je Katarina Gugić.

Foto: Anđela Šćepanović/Općina Vela Luka