
U Dubrovniku se utrostručio broj osoba koji se liječe zbog kokaina, a stotine nikad ne zatraže pomoć
Nakon što je gradonačelnik Mato Franković ponovno upozorio na problem konzumacije kokaina u Dubrovniku, podaci iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pokazuju porast broja osoba koje traže pomoć zbog ovisnosti o psihostimulansima. Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje dr. Irena Primorac Bošnjak upozorava da službene brojke predstavljaju tek mali dio stvarnog problema te da se posljedice konzumacije mogu pokazati kobnima.
Podaci iz Odjela za mentalno zdravlje pokazuju da se broj osoba liječenih zbog konzumacije droga s psihostimulativnim djelovanjem u posljednje tri godine utrostručio. Tijekom 2023. godine liječeno je sedam osoba, 2024. njih 14, a prošle godine čak 21 osoba. U tu skupinu, osim kokaina, pripadaju i amfetamini, metamfetamini i ecstasy.
„Problem je znatno veći od onoga što pokazuju naše evidencije. Procjenjuje se da otprilike trećina osoba ovisnih o psihostimulansima zatraži bilo kakvu pomoć, dok se samo oko pet posto obrati zdravstvenom sustavu. Prema tome, brojke kojima raspolažemo ni približno ne odgovaraju stvarnim razmjerima problema“, upozorava dr. Primorac Bošnjak.
Među osobama koje se javljaju zbog ovisnosti o kokainu gotovo su svi u dobi između 30 i 50 godina, dok su konzumenti amfetamina nešto mlađi, uglavnom između 25 i 40 godina. Muškarci su zastupljeniji od žena.
Kokain može izazvati srčani i moždani udar, ali i ozbiljne psihičke posljedice
Kokain snažno utječe na središnji živčani sustav, a jedan od ključnih mehanizama njegova djelovanja povezan je s dopaminom, neurotransmiterom koji sudjeluje u sustavu nagrađivanja. Upravo zbog toga izaziva izrazito snažnu psihičku ovisnost.
“Nakon uzimanja ubrzava se rad srca, raste krvni tlak, javljaju se poremećaji spavanja i smanjenje apetita. Kada osoba prestane uzimati drogu, mogu se pojaviti simptomi apstinencijske krize, nagle promjene raspoloženja i razdražljivost. S vremenom se mogu razviti i depresivni simptomi, paranoja i kokainska psihoza. Posebno je opasno kombiniranje kokaina s alkoholom jer se time dodatno povećava rizik od štetnih posljedica. Najgore što se može dogoditi jest smrtni ishod zbog srčanog ili moždanog udara, odnosno poremećaja srčanog ritma koji može završiti fatalno. Sve te osobe nakon određenog vremena počinju propadati, i u fizičkom i u psihičkom smislu”, upozorava dr. Primorac Bošnjak.




