Ovo su snimke mozga ovisnika o kokainu, oni koji šmrču doslovno postaju zombi

Snimke mozga dugogodišnjih korisnika kokaina pokazuju promjene koje se ne vide izvana, a to su slabiji sustav nagrađivanja, oštećeni dijelovi zaduženi za donošenje odluka i mozak koji stari brže nego što bi trebao. Neurološka istraživanja posljednjih tridesetak godina pokazuju drukčiju sliku. Snimke mozga ljudi koji redovito konzumiraju kokain otkrivaju promjene u strukturi i funkciji koje utječu na motivaciju. Osobe koje konzumiraju kokain teže uživanja u svakodnevnim stvarima.

Kokain djeluje tako da blokira ponovnu pohranu dopamina, neurotransmitera povezanog s osjećajem nagrade i zadovoljstva. Zbog toga se dopamin nakuplja među živčanim stanicama, a korisnik osjeća naglu euforiju, samopouzdanje i energiju.

Problem nastaje kad se to ponavlja. Mozak se prilagođava stalnom višku dopamina tako da smanjuje broj receptora koji ga primaju. Na PET snimkama, koje prikazuju aktivnost mozga, to se vidi kao izrazito slabiji signal u području zaduženom za nagrađivanje. Istraživanja američke znanstvenice Nore Volkow, danas ravnateljice Nacionalnog instituta za zlouporabu droga (NIDA), još su ranih 1990-ih pokazala da ovisnici o kokainu imaju znatno manje dostupnih dopaminskih D2 receptora od ljudi koji drogu ne uzimaju, i da taj manjak traje mjesecima nakon prestanka uzimanja.

Posljedica je ono što stručnjaci opisuju kao emocionalnu otupjelost. Hrana, druženje, posao i odnosi s bliskim ljudima više ne donose zadovoljstvo kao prije. Jedino što mozak i dalje snažno “registrira” jest droga. Upravo u tome leži dio objašnjenja zašto se ovisnici iznova vraćaju kokainu, čak i kad znaju da im uništava život.

Ugašeni centar za kontrolu

Druga promjena vidljiva na snimkama odnosi se na prefrontalni korteks, dio mozga iza čela koji je zadužen za planiranje, procjenu posljedica i kočenje impulsa. Kod kroničnih korisnika kokaina snimke pokazuju smanjenu aktivnost u tom području, osobito u orbitofrontalnom korteksu. Kad je taj “kočničar” oslabljen, a sustav nagrađivanja usmjeren gotovo isključivo na drogu, osoba teško odolijeva žudnji. Neuroznanstvenici zato ovisnost sve češće opisuju kao poremećaj mozga, a ne kao pitanje slabog karaktera ili manjka volje.

Mozak stari dvostruko brže

Istraživanje Sveučilišta u Cambridgeu, objavljeno 2012. u časopisu Brain, usporedilo je magnetske snimke mozga više od stotinu ljudi, od kojih je otprilike polovica bila ovisna o stimulansima poput kokaina. Pokazalo se da ovisnici gube sivu tvar mozga otprilike dvostruko brže od ljudi iste dobi koji ne uzimaju droge.  Autori su upozorili da takav obrazac podsjeća na ubrzano starenje mozga, što bi moglo objasniti zašto se kod dugogodišnjih korisnika kognitivni problemi javljaju ranije nego što bi se očekivalo.

Sužene žile i rizik od moždanog udara

Kokain sužava krvne žile i podiže krvni tlak. Na snimkama protoka krvi kroz mozak kod korisnika se mogu vidjeti područja slabije prokrvljenosti, a kokain je dobro dokumentiran čimbenik rizika za moždani udar i krvarenje u mozgu, uključujući kod mladih ljudi bez drugih zdravstvenih problema.

Dodatnu opasnost predstavljaju tvari kojima se kokain na ulici “razrjeđuje”. Jedna od njih je levamisol, veterinarski lijek protiv parazita koji je godinama pronalažen u velikom dijelu zaplijenjenog kokaina u Europi i SAD-u. Istraživanje Sveučilišta u Zürichu povezalo je levamisol s dodatnim stanjivanjem moždane kore kod korisnika kokaina, a u medicinskoj literaturi opisani su i slučajevi teškog oštećenja bijele tvari mozga.

Gdje potražiti pomoć

Osobe koje imaju problem s kokainom ili drugim drogama, kao i njihove obitelji, mogu se obratiti službama za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo, kao i svom liječniku obiteljske medicine. Savjetovanje je povjerljivo, a za njega nije potrebna uputnica.