Afrička svinjska kuga mijenja pravila lova: Broj divljih svinja planira se svesti na samo deset posto! Gdje je tu jug Hrvatske

Zbog opasnosti od afričke svinjske kuge lovci su dobili zadatak drastično smanjiti populaciju divljih svinja. Svaka odstrijeljena životinja mora se testirati, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zasad nema potvrđenog prodora bolesti prema riječima predsjednika Lovačkog saveza DNŽ Matka Knežića.

Afrička svinjska kuga, jedna od najvećih prijetnji populaciji domaćih i divljih svinja, značajno je promijenila način gospodarenja ovom divljači. U sklopu mjera za sprječavanje širenja bolesti provodi se pojačan izlov, a cilj je brojnost divljih svinja smanjiti na svega deset posto populacije predviđene lovnogospodarskim osnovama.

O ovoj temi razgovarali smo s Matkom Knežićem, predsjednikom Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije, koji ističe kako su lovci obvezni postupati prema propisanim mjerama, a kontrola odstrijeljenih životinja postala je neizostavan dio njihova rada.

– Zbog afričke svinjske kuge sada je na snazi naredba prema kojoj se brojnost divljih svinja mora smanjiti na deset posto u odnosu na ono što je predviđeno lovnogospodarskom osnovom. To znači da moramo provoditi intenzivan izlov – pojašnjava Knežić.

Lovnogospodarska osnova dokument je kojim se za svako lovište planira gospodarenje divljači, uključujući procijenjenu brojnost pojedinih vrsta, očekivani prirast i planirani odstrjel. Aktualne mjere zbog ove bolesti značajno mijenjaju uobičajeni pristup upravljanju populacijom divljih svinja.

Svaka odstrijeljena svinja ide na testiranje

Uz smanjivanje brojnosti, jedna od ključnih mjera je laboratorijska kontrola odstrijeljenih životinja. Za svaku ulovljenu divlju svinju moraju se uzeti uzorci radi utvrđivanja prisutnosti virusa afričke svinjske kuge.

– Od svake odstrijeljene svinje dužni smo poslati slezenu i krv na analizu na afričku svinjsku kugu. Uz to se uzima i uzorak mišićnog tkiva radi pretrage na trihinelozu – kaže Knežić.

Riječ je o dvjema različitim bolestima, s različitim posljedicama. Afrička svinjska kuga iznimno je zarazna među domaćim i divljim svinjama, dok trihineloza predstavlja rizik za ljude koji konzumiraju zaraženo meso koje nije odgovarajuće pregledano i obrađeno.

Zbog toga se meso divlje svinje ne bi smjelo konzumirati prije obavljenih propisanih pretraga.

Bolest još nije stigla do našeg područja

Unatoč ozbiljnosti situacije u drugim dijelovima Hrvatske i susjednim područjima, Knežić navodi kako afrička svinjska kuga, prema informacijama kojima raspolaže, zasad nije došla blizu Dubrovačko-neretvanske županije.

Kao jedan od mogućih razloga navodi prirodne prepreke koje ograničavaju kretanje divljih svinja iz zaraženih područja.

– Bolest kod nas nije došla ni blizu. Vjerojatno je jedan od razloga to što nema velikih migracija divljih svinja, jer veliki brdski i planinski masivi otežavaju njihovo kretanje, primjerice iz Bosne i Hercegovine, gdje je bilo zaraženih područja – objašnjava Knežić.

Nadalje ističe kako se afrička svinjska kuga vrlo lako prenosi među svinjama, a virus se može dugo zadržavati u okolišu, osobito na ostacima uginulih životinja. Zato su nadzor, propisano postupanje s odstrijeljenim životinjama i poštovanje biosigurnosnih mjera ključni za sprječavanje njezina širenja.

Prihranjivanje je zabranjeno, lovci moraju provoditi mjere

Među mjerama koje utječu na svakodnevni rad lovaca je i zabrana prihranjivanja divljih svinja. Uz pojačan izlov i obvezno testiranje, time se mijenja dosadašnji način gospodarenja ovom vrstom divljači.

Knežić naglašava kako lovci moraju provoditi propisane mjere i postupati u skladu s naredbama nadležnih tijela. Smanjivanje populacije na desetinu planirane brojnosti iznimno je velika promjena u gospodarenju divljim svinjama, a njezina je svrha smanjiti rizik od širenja bolesti koja može izazvati velike gubitke u populaciji divljih svinja i nanijeti ozbiljnu štetu domaćem svinjogojstvu.

I dok ih na sjeveru Hrvatske ima sve manje ova divljač i dalje hara jugom Hrvatske gdje su sem