Je li vrijeme za 150 km/h na hrvatskim autocestama? Neke europske zemlje već voze brže, a Češka testira novi limit!

Automobili su sve moderniji, autoceste kvalitetnije, a najveća dopuštena brzina u Hrvatskoj i dalje je 130 kilometara na sat. Dok dio europskih zemalja dopušta bržu vožnju, otvara se pitanje treba li i Hrvatska povećati ograničenje na 150 km/h, barem na pojedinim dionicama autocesta.

Zagovornici povećanja ograničenja ističu da su današnji automobili tehnološki znatno napredniji nego prije nekoliko desetljeća. Sustavi stabilnosti, kvalitetnije kočnice, napredna sigurnosna oprema i suvremena konstrukcija vozila omogućuju sigurniju vožnju, no znači li to da bi trebalo dopustiti i veće brzine?

Hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama trenutačno propisuje najviše 130 km/h na autocestama, dok su na pojedinim dionicama ograničenja dodatno smanjena zbog prometnih i sigurnosnih uvjeta.

Češka već testira 150 km/h, Poljaci voze 140

Posebno je zanimljiv primjer Češke, koja je u listopadu 2025. uvela probno ograničenje od 150 km/h na 47 kilometara dugoj dionici autoceste D3, između Plane nad Lužnicí i Úsilné. Međutim, ondje se 150 km/h ne smije voziti uvijek.

Elektronički prometni znakovi prilagođavaju ograničenje vremenskim uvjetima, vidljivosti i gustoći prometa. Kada su uvjeti povoljni, dopušteno je 150 km/h, a u suprotnom ograničenje se vraća na 130 ili spušta na 100 km/h. Češko Ministarstvo prometa produljilo je probni režim do kraja 2026. kako bi prikupilo dovoljno podataka o utjecaju većih brzina na sigurnost i protočnost prometa.

Prvi rezultati pokazuju da se prosječna brzina osobnih automobila povećala za približno 10 km/h, ali i da više od 40 posto vozača u lijevom prometnom traku i dalje prekoračuje dopuštenu brzinu. Prema preliminarnim policijskim podacima, broj nesreća nije znatno porastao, no stručnjaci upozoravaju da je za konačne zaključke potrebno dulje razdoblje praćenja.

Kako je u ostatku Europe?

Država	Najveća dopuštena brzina na autocesti
Hrvatska	130 km/h
Poljska	140 km/h
Češka	130 km/h, probno 150 km/h na dijelu D3
Njemačka	Nema općeg ograničenja, preporuka 130 km/h

Njemačka je pritom poseban slučaj. Iako na dijelu njezinih autocesta nema općeg ograničenja brzine, na brojnim dionicama vrijede posebna ograničenja, a preporučena brzina iznosi 130 km/h.

Jedan od glavnih argumenata zagovornika većih brzina jest kraće trajanje putovanja. Međutim, razlika možda nije toliko velika koliko se na prvi pogled čini. Za 100 kilometara vožnje pri stalnoj brzini od 130 km/h potrebno je približno 46 minuta, dok se istom dionicom pri 150 km/h može proći za 40 minuta.

Dakle, povećanje brzine za 20 km/h donosi uštedu od svega šest minuta na svakih 100 kilometara. Nije neka računica, ako uzmete da vam je glava, na 150 km/h, ipak malo dublje u torbi.

Na putovanju od 300 kilometara ušteda bi iznosila približno 18 i pol minuta, pod uvjetom da se cijelim putem može održavati ista brzina, bez gužvi, radova, naplatnih postaja ili drugih usporavanja. U stvarnim prometnim uvjetima, posebno tijekom turističke sezone na hrvatskim autocestama, ušteda bi često bila i manja.

Iako su moderni automobili sigurniji, zakoni fizike ostaju isti. Pri brzini od 130 km/h automobil u samo jednoj sekundi prijeđe približno 36 metara, a pri 150 km/h gotovo 42 metra. Osim duljeg zaustavnog puta, veća brzina povećava i energiju mogućeg sudara. Automobil koji se kreće brzinom od 150 km/h ima približno 33 posto više kinetičke energije nego isti automobil pri 130 km/h.

Pritom treba uzeti u obzir i razlike među vozilima. Na hrvatskim autocestama prometuju osobni automobili, autobusi, teretna vozila i motocikli, a velike razlike u njihovim brzinama mogu povećati rizik pri pretjecanju i promjenama prometnih trakova. Poseban izazov predstavljaju ljetni mjeseci, kada se promet na autocestama prema Dalmaciji višestruko povećava, a gužve, nagla kočenja i promjene prometnih trakova postaju svakodnevica.

Bi li Hrvatska trebala slijediti češki primjer?

Češki model pokazuje da povećanje ograničenja ne mora nužno značiti dopuštanje većih brzina na cijeloj mreži autocesta. Umjesto toga, moguće je odabrati pojedine kvalitetne dionice i uvesti promjenjiva ograničenja koja ovise o vremenskim i prometnim uvjetima.

Takav bi pristup u Hrvatskoj zahtijevao izmjene zakonskog okvira, prometne analize i procjenu sigurnosti pojedinih dionica. Ostaje i pitanje bi li povećanje ograničenja na 150 km/h doista pridonijelo protočnosti prometa ili bi samo povećalo razlike u brzinama između vozača.

A što vi mislite? Treba li na hrvatskim autocestama povećati ograničenje sa 130 na 150 km/h, barem na pojedinim dionicama, ili je sadašnje ograničenje sasvim dovoljno?

Biste li vozili brže kada bi to bilo dopušteno? I budite iskreni, vozite li već danas hrvatskim autocestama brže od 130 km/h?