Stradava sve više pješaka i biciklista. Napokon će ih se kažnjavati! Ugrožavaju sebe i druge u prometu

Biciklisti na nogostupima, djeca bez kaciga, pješaci koji cestu prelaze bez provjere nailazi li vozilo – prizori su to koji nisu rijetkost ni na dubrovačkim ulicama. No, osim neodgovornog ponašanja, problem predstavlja i nepoznavanje prometnih pravila. Tko ima prednost na pješačkom prijelazu, smiju li biciklisti voziti preko zebre i mogu li pješaci biti kažnjeni zbog prelaska ceste izvan obilježenog prijelaza? O tim smo pitanjima razgovarali s Denisom Pavelom iz Udruge Sigurnost u prometu, koji upozorava da su za sigurnost ključni i poznavanje propisa i odgovornost svih sudionika.

Biciklisti bez staza prisiljeni dijeliti cestu s automobilima

Dok se u većim gradovima biciklistička infrastruktura postupno razvija, Dubrovnik se i dalje suočava s nedostatkom biciklističkih staza i traka. Biciklisti su zato često primorani dijeliti cestu s automobilima, autobusima i teretnim vozilima.

„Vozači bicikala dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako ona ne postoji, što bliže desnom rubu kolnika”, objašnjava Pavela.

Problem nastaje kada biciklističke infrastrukture nema, a nogostupi su već opterećeni pješacima. Pavela upozorava da se u takvim okolnostima povećava rizik od sukoba i nesreća između biciklista i pješaka.

„Znamo da su naši nogostupi gužvoviti, da imamo previše pješaka. U posljednje vrijeme imamo i prometnih nesreća u kojima dolazi do udara biciklista u pješaka, a najčešće se radi o najtežim posljedicama”, upozorava.

Smiju li biciklisti preko zebre voziti na biciklu?

Jedna od čestih nedoumica odnosi se na prelazak biciklom preko obilježenog pješačkog prijelaza. Moraju li biciklisti sići s bicikla ili mogu nastaviti vožnju?

Pavela pojašnjava da je pritom važno postoji li biciklistička staza ili traka koja se nastavlja preko kolnika.

„Kada se biciklist kreće biciklističkom stazom ili trakom i dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza ima nastavak biciklističke površine, ne mora se zaustavljati, već može na biciklu prijeći prijelaz. U slučaju kada nema biciklističke staze ili trake, odnosno ona se ne nastavlja preko kolnika, dužan je zaustaviti se i prijeći preko obilježenog pješačkog prijelaza gurajući bicikl”, objašnjava Pavela.

Podsjeća i na obvezu nošenja zaštitne kacige za djecu mlađu od 16 godina. „Često vidimo djecu mlađu od 16 godina koja voze bicikl, a pritom ne koriste zaštitnu kacigu”, upozorava.

Na magistrali biciklisti moraju voziti jedan iza drugoga

Poseban oprez potreban je na Jadranskoj magistrali i cestama na Pelješcu, kojima se, uz lokalno stanovništvo i turiste, kreću i brojni rekreativni biciklisti.

Prema riječima Pavele, kada se dva ili više biciklista kreću državnom cestom, dužni su voziti jedan iza drugoga, uz desni rub kolnika, osim ako prometnom signalizacijom nije drukčije određeno.

Uz poštovanje pravila od strane biciklista, važna je i odgovornost vozača motornih vozila, koji prilikom pretjecanja moraju voditi računa o sigurnosti biciklista.

Vožnja bez ruku i bez reflektirajuće opreme nije bezazlena

Nisu problem samo neuređene prometnice i nedostatak infrastrukture. Pavela upozorava i na ponašanja koja se često mogu vidjeti među biciklistima, osobito mlađima.

„Imate dosta mladih vozača bicikala, djece, pa i starijih koji upravljaju biciklom tako da skidaju obje ruke s upravljača ili podižu bicikl na stražnji kotač. To je kažnjivo”, ističe.

Dodaje kako je problematična i vožnja noću ili pri smanjenoj vidljivosti bez propisane reflektirajuće opreme.

Ipak, kada je riječ o djeci i mladima, smatra da naglasak ne bi trebao biti samo na kažnjavanju, nego prije svega na edukaciji.

„Prvenstveno je važna edukacija. Govorim o sustavnoj edukaciji od najranije dobi, od predškolske dobi pa kroz prve, druge, treće, četvrte i pete razrede osnovne škole. Upravo edukacijom možemo postići da djeca razviju visok stupanj odgovornosti kada sudjeluju u prometu”, poručuje Pavela.

Smatra da rezultati mogu doći kombinacijom preventivnih aktivnosti i kažnjavanja onih koji uporno ponavljaju prometne prekršaje.

Pješaci imaju prednost, ali moraju paziti i na vlastitu sigurnost

U posljednje vrijeme sve se više govori i o kažnjavanju pješaka koji cestu prelaze izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Pavela upozorava da dio pješaka zanemaruje osnovna pravila sigurnog kretanja.

„Naši pješaci sve više stradavaju u prometnim nesrećama, a to bih nekako ocijenio i kao posljedicu njihove neopreznosti. Pješaci više ne paze dovoljno i nisu odgovorni prema samima sebi, a onda ni prema drugim sudionicima u prometu”, kaže.

Posebno ga zabrinjava ponašanje na pješačkim prijelazima, gdje pješaci imaju prednost, ali je važno da se prije stupanja na kolnik uvjere da ih je vozač primijetio.

„Imate slučajeve da pješaci dođu do obilježenog pješačkog prijelaza, gdje imaju prednost prolaska, ali tu prednost ostvaruju na silu. Nema više kontakta očima ni međusobnog uvažavanja. Pješak bez gledanja prelazi cestu i, nažalost, dolazi do prometnih nesreća s teškim posljedicama”, upozorava Pavela.

Podsjeća da i pješaci mogu odgovarati za kršenje prometnih propisa, primjerice ako cestu prelaze izvan obilježenog pješačkog prijelaza. S druge strane, i vozači snose odgovornost ako ne propuste pješaka ondje gdje je to propisano.

„Sigurnost počinje odgovornošću svakog sudionika”

Iako su bolja infrastruktura, edukacija i nadzor važni za sigurniji promet, nijedna mjera ne može nadomjestiti odgovorno ponašanje na cesti.

Biciklisti moraju poštovati pravila kretanja i voditi računa o pješacima, pješaci prije prelaska ceste moraju provjeriti mogu li to sigurno učiniti, a vozači automobila moraju biti posebno oprezni u blizini pješačkih prijelaza i prilikom pretjecanja biciklista. Prometna pravila nisu samo formalnost, nego način da se spriječe nesreće i zaštite ljudski životi.