Stigla je nova karta potresa, Dubrovčani imaju najviše razloga za brigu

Hrvatski znanstvenici izradili su novu procjenu potresne opasnosti za Hrvatsku koja obuhvaća podatke o tlu ispod gradova. Najveća opasnost ponovno je na jadranskoj obali, a na vrhu je dubrovačko područje.  Uz stvarne uvjete tla, nova procjena za Dubrovnik daje oko 0,40 g.

Slijede Split s 0,32 g, Rijeka s 0,27 g, Zagreb s 0,24 g, Petrinja s 0,22 g i Osijek s 0,08 g.

Te brojke znače da u svakom od tih gradova postoji oko 10 posto vjerojatnosti da će u sljedećih 50 godina najveće ubrzanje tla premašiti navedeni iznos. Ne govore,o najjačem mogućem potresu, a ubrzanje tla nije isto što i magnituda.

Kuće izložene većim opterećenjima nego što propisuje norma

Rezultati donose i jedan manje očekivan zaključak. Za niske i krute zgrade, kakve su obiteljske kuće, nova procjena na obali i u Petrinji daje veća potresna opterećenja od propisanih. Za visoke zgrade ona su uglavnom manja. Nova karta mogla bi poslužiti kao znanstvena podloga za novi hrvatski nacionalni dodatak Eurokodu 8, europskoj normi za potresno otpornu gradnju. Ona pokazuje koliko bi se snažno tlo moglo zatresti uz određenu vjerojatnost, ali ne predviđa kada će sljedeći potres biti niti govori hoće li pojedina zgrada izdržati.

Zašto je napravljena nova karta

Važeća karta dio je nacionalnog dodatka Eurokodu 8 iz 2011. i temelji se na starijim istraživanjima. Od tada su prikupljeni novi zapisi potresa i podaci o lokalnim uvjetima tla, a 2024. objavljena je i druga generacija Eurokoda 8. Dodatni poticaj bili su zagrebački potres magnitude 5,5 iz ožujka 2020. i petrinjski magnitude 6,2 iz prosinca iste godine.

Dubrovnik je 1667. pogodio potres procijenjene magnitude oko 7, a Zagreb 1880. onaj magnitude oko 5,9. “Razorni potresi ovdje nisu fusnota u povijesti”, poručila je prva autorica rada, prof. dr. sc. Snježana Markušić s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Važni i potresi izvan Hrvatske

Na opasnost u hrvatskim gradovima utječu i potresi izvan granica. Za Dubrovnik su osobito važna potresna područja u Crnoj Gori i Albaniji, pa je obrađeno područje znatno šire od Hrvatske. Iz kataloga potresa uklonjeni su prethodni i naknadni potresi jer model opisuje dugoročnu učestalost glavnih potresa.

Procjenu su izradili Snježana Markušić, Iva Žilić, Tomislav Fiket i Anja Majurec s PMF-a, Davor Stanko s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu te Tvrtko Korbar iz Hrvatskog geološkog instituta. Rad je 17. rujna objavljen u časopisu Bulletin of Earthquake Engineering.