ČETIRI PUTA SKUPLJI VEZ Ista barka, isti otok, zašto će račun biti toliko skuplji i koliko će koštati?

Koliko vrijedi vez za malu barku? Ako pitate stanovnika Kneža, šestmetarska barka koštat će ga 120 eura godišnje. Ako isto pitanje postavite njegovu susjedu u Lumbardi, odgovor je 450 eura. Kako je to moguće?

Na otoku Korčuli barka nije luksuz, a još manje statusni simbol. Barka je dio obiteljske tradicije, način života, odlazak na lignje ili jednostavno u škoje. Neki su barku naslijedili od oca, neki od djeda, a neki imaju barku prije nego auto.

Skoro 40 godina Lumbarjani nisu uopće plaćali komunalni vez za svoje barke, a sad će za njega izdvojiti vjerojatno najviše na otoku. Ne čudi, stoga, što je novi CJENIK Marine Lumbarda izazvao nezadovoljstvo među mještanima. Za barku dugu do četiri metra Lumbarjani trebaju izdvojiti 300 eura godišnje, za petmetarsku 375 eura, a za onu od šest metara 450 eura.

Istodobno, nekoliko kilometara dalje, u Knežama, stanovnici će za komunalni vez plaćati 20 eura po metru duljine plovila. To znači 100 eura za barku od pet metara ili 120 eura za onu od šest metara. Nije riječ o procjeni ni neslužbenoj najavi, već o zakonski reguliranoj cijeni koju je Županijska lučka uprava Korčula objavila uz privremenu rang – listu za dodjelu vezova u novouređenoj komunalnoj luci Kneže.

Za petmetarsku barku u Lumbardi 375, u Knežama 100 eura

Usporedimo najčešće duljine manjih barki kakve se mogu vidjeti u gotovo svakoj otočnoj lučici i koje otočani najčešće imaju i koriste.

Duljina barke	Marina Lumbarda	Komunalna luka Kneže	Razlika godišnje
4,5 metara	337,50 €	90 €	247,50 €
5 metara	375 €	100 €	275 €
5,5 metara	412,50 €	110 €	302,50 €
6 metara	450 €	120 €	330 €

Drugim riječima, vlasnik šestmetarske barke u Lumbardi za godinu dana platit će koliko bi njegov susjed u Knežama platio za gotovo četiri godine. Za pet godina razlika iznosi 1650 eura, pod pretpostavkom da cijene ostanu nepromijenjene.

Kako je to moguće?

Marina Lumbarda ima ukupno 100 vezova, no nijedan od njih nije službeno određen kao komunalni vez za lokalno stanovništvo. Iako su marinu u prošlosti izgradili sami mještani, svojim rukama i za svoje potrebe, s godinama nije postala komunalna luka za te iste mještane, već luka nautičkog turizma, kategorizirana s dva sidra. Nalazi se na pomorskom dobru, a koncesiju za njezino gospodarsko korištenje Dubrovačko-neretvanska županija dodijelila je 2017. godine općinskom trgovačkom društvu Lučica-Lumbarda na rok od 15 godina, odnosno do proljeća 2032. godine.

Marina Lumbarda počela se graditi krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon izrade prvog projekta 1986. godine. Nasipavanje mora trajalo je od 1987. do 1989., a marinu je gradilo tadašnje Hotelsko-turističko poduzeće Lumbarda. Gotovo četiri desetljeća poslije, u svibnju 2026., napokon je dobila pravomoćnu uporabnu dozvolu, a to znači i početak legalnog naplaćivanja vezova.

Paradoks, marinom upravlja Lumbarda, ali Lumbarjani plaćaju kao da je vlasnik privatnik

Iako marinom upravlja poduzeće u vlasništvu Općine Lumbarda, cijene se formiraju prema pravilima koja vrijede za komercijalnu nautičku luku. Koliko će vez koštati određuje Uprava Lučice-Lumbarda i oni, najjednostavnije rečeno, mogu staviti cijene koje žele. Uprava društva samostalno je utvrdila cjenik, a o tome je obavijestila Skupštinu društva. Skupština je načelnica Lumbarde Marija Klisura Franulović.

U Lučici-Lumbarda, na čijem je čelu direktorica Nina Brdakić, ističu da su upravo zbog lokalnog stanovništva uveli posebnu, povoljniju kategoriju godišnjih vezova s reduciranim opsegom usluga.

Redovna godišnja cijena veza za plovilo do šest metara, s punim opsegom usluga, iznosi čak 1872 eura. Ta cijena uključuje korištenje sanitarnih čvorova, opskrbu električnom energijom i vodom, odlaganje otpada te parkirno mjesto u marini. Za domaće vlasnike manjih barki, kojima većina tih usluga nije potrebna, ponuđen je jeftiniji model.

„Svjesni smo važnosti koju male barke imaju u svakodnevnom životu i pomorskoj tradiciji Lumbarde, kao i činjenice da na području mjesta ne postoje odgovarajući zasebni komunalni vezovi. Zato smo nastojali pronaći model koji će omogućiti nastavak korištenja postojećih vezova po pristupačnijim uvjetima, uz poštovanje propisa i koncesijskih obveza“, poručuju iz Uprave Lučice-Lumbarda.

Navode da su pri određivanju cijena uzimali u obzir cijene u okolnim komunalnim lukama i drugim marinama, ali i stvarne troškove poslovanja, održavanja i koncesijskih obveza. Smatraju da su se uvođenjem povoljnije kategorije odrekli dijela mogućih komercijalnih prihoda. Prema njihovu odgovoru, šezdesetak dosadašnjih korisnika prvo je obaviješteno o novim uvjetima, a više od polovice već je prihvatilo ponudu i sklopilo ugovore o godišnjem vezu. Nije da imaju izbora, dodat ćemo.

Ipak, upravo je usporedba s komunalnim lukama ono što izaziva najviše pitanja. Jer 450 eura jest znatno manje od 1872 eura, ali je istodobno znatno više od 120 eura koliko će stajati komunalni vez u Knežama.

Lumbarjani su nezadovoljni

O novim cijenama razgovarali smo i s Igorom Kršinićem, predsjednikom Općinskog vijeća Lumbarde.

„Mi kao Općinsko vijeće ne možemo utjecati na tu odluku. Ne znam jesu li cijene previsoke jer nisam radio analizu, nemam barku, ali vidim da se ljudi bune. Zato sam, dok sam bio načelnik, inzistirao na projektu komunalnih vezova na Sutivanu, ali je oporba projekt bojktoriala. Da nije, sad bi imali vezove po znatno nižim cijenama. Mislim da bi bilo dobro pronaći kompromis između mještana i Lučice-Lumbarda“ komentirao je Kršinić.

Njegova izjava otvara još jedno pitanje, može li općinska tvrtka, iako posluje komercijalno, pronaći model koji bi dodatno zaštitio stanovnike kojima mala barka nije turistička investicija, već dio stoljetne svakodnevice?

Država u komunalne lučice ulaže milijune, a vezovi su jeftini

Posebno je zanimljiv primjer Kneža gdje je ŽLU Korčula provela projekt vrijedan približno 2,5 milijuna eura. Izgrađeni su i uređeni lukobran, obala, šetnica i pripadajuća infrastruktura, a mještani su dobili 55 novih komunalnih vezova. Projekt su financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, DNŽ i ŽLU Korčula. U Knežama je, dakle, javnim novcem uređena luka vrijedna milijune eura, a korisnici će za vez plaćati 20 eura po metru godišnje.

Na taj način, država štiti običnog, „malog“ čovjeka kojemu je barka način života. Projektima komunalnih luka diljem otoka, država, odnosno ŽLU Korčula, osigurava pristup moru i legalne vezove za plovila koja koriste za osobne potrebe. Lučke uprave mogu ulaganja financirati uz pomoć državnih i županijskih sredstava, pa se cijena godišnjeg veza ne mora oblikovati tako da korisnici sami kroz pristojbe otplate cijelu investiciju.

U komercijalnoj marini računica je drukčija. Koncesionar mora sam, bez pomoći države, podmirivati troškove poslovanja, održavanja, zaposlenika, koncesijske naknade, ulaganja i preuzetih financijskih obveza. Lučica-Lumbarda upravo te troškove navodi kao razlog zbog kojeg je naplata vezova nužna. Drugim riječima, sve troškove poslovanja platit će – Lumbarjani.

Ni u komunalnim lukama cijene nisu svugdje jednake

Cijene komunalnih vezova određuju se prema Pravilniku ŽLU Korčula koji se primjenjuje od 1. siječnja 2026. godine. U lukama prve kategorije, poput Luke Uš u Korčuli, godišnji vez košta 26,50 eura po metru što je najveća moguća zakonski dopuštena cijena. Luka UŠ je u prvog kategoriji komunalnih luka zbog infrastrukture, atraktivne lokacije, parkinga i potražnje korisnika.

U lukama koje su u drugoj kategoriji, cijena je 22 eura godišnje po metru plovila. U Knežama je tako Upravno vijeće ŽLU Korčula donijelo još nižu cijenu, 20 eura po metru. Za vezove bez opreme lučke uprave, pristojbe iznose 13 odnosno 11 eura po metru. Pravilnik predviđa i popuste za vlasnike tradicijskih drvenih barki, osobe slabijeg imovinskog stanja i osobe s invaliditetom, što u komercijalnim marinama nije pravo koje je ljudima automatski zajamčeno.

Do jučer besplatno, danas nekoliko stotina eura

Da promjena za Lumbarjane nije mala, pokazuje i službena dokumentacija Općine Lumbarda iz 2023. godine. Tijekom tadašnjeg inspekcijskog postupka u marini je zabilježeno 70 plovila domaćih vlasnika koji nisu plaćali vez. Marina je tada još imala neriješen pravni status, a inspekcija je zabranila pružanje dijela nautičkih usluga dok se ne ishode potrebna odobrenja.

Danas je marina legalizirana i kategorizirana, a s uređenim poslovanjem stigla je i naplata. Za vlasnika male barke koji godinama nije imao taj godišnji trošak riječ je o značajnoj promjeni, bez obzira na to što Lučica-Lumbarda novu cijenu smatra povoljnijom od redovne komercijalne tarife. Posebno ako je riječ o umirovljeniku koji barku ima cijeli život, ne iznajmljuje je, ne koristi marinske sadržaje i treba tek sigurno mjesto na kojem će je privezati. Isto ono mjesto koje koristi već desetljećima besplatno.

Lumbarajski umirovljenik, kojem je penzija nešto malo manja od 500 eura, pita se kako će platiti vez za barku bez koje, kako ističe, ne zna uopće čime bi se u starosti bavio. Za godišnji vez mora izdvojiti gotovo cijelu jednu mjesečnu mirovinu, dok, recimo, njegov susjed u Knežama, s potpuno jednakom mirovinom i jednakom barkom, izdvaja manje od četvrtine mirovine.

Imamo i dobre vijesti

Na inicijativu ravnatelja ŽLU Korčula Ante Tvrdeića, krajem rujna donesena je odluka da pod lučko područje ŽLU Korčula stiže pet novih luka i to Prižba, Gršćica, Prigradica, Brna i Lumbarda. Tvrdeić je već ranije najavljivao kako mu je cilj u svako otočno mjesto čijim lučkim područjem upravlja, realizirati projekt legalnih komunalnih vezova, a razlog je baš ovaj o kojem pišemo.

Ipak, to ne znači da će svih stotinu vezova Marine Lumbarda preko noći postati komunalni niti da će se na njih automatski primjenjivati niži cjenik. ŽLU Korčula, zapravo, uopće neće upravljati tim područjem. Pod ŽLU Korčula od 1. siječnja 2027. godine bit će Uvala Račišće, Tatinja 1 i 2 te mali dio plaže u središtu mjesta, na „korti oj žala“.

To znači da ŽLU Korčula na nekim od tih područja planira u budućnosti izgraditi komunalne vezove, a Lumbarjani koji imaju sreće da baš tamo drže barke plaćat će znatno nižu cijenu veza od svojih sumještana iz marine. Međutim, to neće biti danas ni sutra, ŽLU Korčula provodi i priprema cijeli niz projekata lučke infrastrukture i Lumbarjani će, jednostavno rečeno, morati pričekati svoj red. Barem tako pretpostavljamo.

Iz Lučice-Lumbarda i sami priznaju da dugoročno rješenje treba tražiti u zasebnoj komunalnoj lučici, u suradnji s nadležnom lučkom upravom i drugim institucijama. Tim su stavom zapravo najavili modus operandi kojeg možemo sažeti u jednu rečenicu – „Brigo moja o običnom čovjeku i njegovoj tradicionalnoj barci pređi na lučku upravu“.

No do takvog rješenja, koje je zaista izvjesno, proći će još dosta vremena, a računi za vezove stižu danas.

Foto: TZ DNŽ, Općina Lumbarda, Dora Lozica