Dubrovnik ponovno proglašen najboljim mjestom za život. Evo što kažu građani? „Mladi trebaju više sadržaja, a stanovanje je preskupo!”

Grad Dubrovnik treći je put osvojio titulu najboljega velikog grada u Hrvatskoj u kategoriji kvalitete života. No, koliko su oni koji u njemu žive doista zadovoljni svakodnevicom? Pitali smo Dubrovčane što im je najvažnije, što smatraju prednostima svojega grada i što bi voljeli promijeniti. Od povoljnijeg stanovanja i više sadržaja za mlade do boljeg javnog prijevoza i življih naselja – njihovi odgovori pokazuju da razloga za zadovoljstvo ima, ali i prostora za napredak.

Dubrovnik ima još jedan razlog za slavlje. Prema objavi na službenoj mrežnoj stranici Grada Dubrovnika od 21. listopada 2026., Grad je treći put proglašen najboljim velikim gradom u Hrvatskoj u kategoriji kvalitete života, nakon prethodnih pobjeda 2018. i 2023. godine. Kako navode iz Grada, kvaliteta života najobuhvatnija je kategorija ovoga izbora, a gradovi se uspoređuju prema 29 pokazatelja koji prate ono što građani smatraju važnim za život u svojoj sredini. Među mjerama koje Grad ističe nalaze se potpore za rješavanje stambenog pitanja, ulaganja u vrtiće i škole, skrb o starijima, smanjenje prometnog i turističkog pritiska te uređenje parkova i razvoj zelene infrastrukture.

No, službena priznanja samo su jedna strana priče. Kvaliteta života ne mjeri se isključivo nagradama i projektima, već i mogućnošću mladih da pronađu svoje mjesto u gradu, dostupnošću osnovnih usluga, cijenama stanovanja, prometnom povezanošću i sadržajima koji svakodnevicu čine kvalitetnijom.

Zato smo pitali sugrađane što njima znači kvalitetan život u Dubrovniku i koliko su zadovoljni onime što im grad pruža.

Mladi žele više sadržaja, ali i priliku za ostanak

Za Mislava Muslića važna je prije svega okolina u kojoj se osjeća ugodno i sigurno. Zadovoljan je društvenim okruženjem i mjestima za izlaske, posebno kada je riječ o sigurnosti, no smatra da bi Grad mogao ponuditi više aktivnosti namijenjenih mladima.

„Najvažnije mi je da imam okolinu koja mi odgovara i da su mjesta na koja izlazimo umjerena, bez nekih ekstremnih stvari poput tučnjava. Time sam zadovoljan, ali bilo bi odlično kada bi Grad osmislio dodatne aktivnosti za mlade”, poručio je Mislav.

Sličnu potrebu za većom ponudom sadržaja prepoznaje i srednjoškolac Daris, ali iz nešto drukčije perspektive. Kao mladi glazbenik, ističe kako mu u Dubrovniku nedostaje specijalizirana trgovina glazbenih instrumenata.

„Prije smo imali butige s instrumentima ispod vatrogasaca i u Minčeti, a danas sve moramo naručivati preko interneta”, kazao je Daris.

Da kvaliteta života za mlade ne znači samo zabavu, već i mogućnost izgradnje budućnosti, ističe Antea Glavaš. Njoj su važni pristupačni troškovi života, više mjesta za druženje i prilike za zaposlenje nakon završetka fakulteta, kako bi mladi mogli ostati živjeti u svojem gradu.

Iako Dubrovnik smatra lijepim gradom s brojnim prednostima, upozorava na visoke cijene stanova, najma i svakodnevnih troškova, koje posebno opterećuju studente i mlade. Smatra i da bi se ponuda sadržaja trebala više prilagoditi lokalnom stanovništvu, a ne pretežno turističkoj publici.

„Rekla bih da sam djelomično zadovoljna. Dubrovnik ima puno toga za ponuditi, ali trebalo bi više ulagati u potrebe mladih i lokalnog stanovništva”, poručila je Antea.

Nije sve u centru: što nedostaje udaljenijim naseljima?

Dok se u središtu Dubrovnika sadržaji često podrazumijevaju, stanovnici udaljenijih naselja imaju drukčije potrebe. Srednjoškolac Ivano s Osojnika smatra kako bi se trebalo više ulagati u razvoj njegova mjesta i stvaranje osnovnih sadržaja za svakodnevni život.

„Volio bih da se na Osojniku poradi na sadržajima. Nemamo ni pekaru ni butigu, a mislim da mjesto ima potencijala da se malo oživi”, rekao je Ivano.

Njegova poruka otvara pitanje ravnomjernog razvoja gradskog područja i dostupnosti sadržaja izvan užega gradskog središta. Za kvalitetu života nije dovoljno da grad nudi brojne mogućnosti na pojedinim lokacijama, ako su one stanovnicima udaljenijih naselja teško dostupne.

Na važnost prometne povezanosti upozorava i Franka Fani Kohn. Smatra da bi se pri planiranju kvalitete života posebna pozornost trebala posvetiti starijim osobama, građanima kojima je potrebna dodatna podrška i djeci s teškoćama u razvoju.

Smatra da bi se trebao regulirati češći javni prijevoz prema udaljenijim područjima, poput Dubrovačkog primorja te da bi trebalo više kulturnog sadržaja u različitim dijelovima grada.

„Događanja ima, ali uvijek može bolje i više. Osim poboljšanja prometne povezanosti i više kulturnih sadržaja, ostalim sam zadovoljna”, navela je Franka.

Sigurnost i ljepota grada nisu dovoljne bez pristupačnog stanovanja

Dalia Vuković među najvažnije čimbenike kvalitete života ubraja sigurnost, čistoću grada, dostupnost liječnika, vrtića i škola te mogućnost rješavanja stambenog pitanja po pristupačnim cijenama.

Zadovoljna je sigurnošću i ljepotom Dubrovnika, ali smatra da su upravo stanovanje i javni prijevoz područja u kojima ima prostora za poboljšanje. Svoju ukupnu ocjenu zato opisuje kao djelomično zadovoljstvo: grad ima mnogo prednosti, no one ne znače da su svi svakodnevni problemi riješeni.

Sličnu važnost ekonomskim uvjetima pridaje Matea Mujanović, koja ističe koliko obrazovanje odraslih može promijeniti životne okolnosti. Zahvaljujući mogućnosti dodatnog obrazovanja, uspjela je pronaći sigurno zaposlenje, premda ne u svojoj struci, što se pozitivno odrazilo na njezinu financijsku situaciju.

Njezino iskustvo pokazuje da kvalitetu života ne određuju samo infrastruktura i dostupnost sadržaja, nego i prilike za osobni razvoj, zapošljavanje i ekonomsku sigurnost.

Zdravstvo, obrazovanje i skrb za građane kao temelj kvalitete života

Za Ilijanu Janković ključni su sustavi i ustanove koje građanima pružaju osnovne usluge, posebno zdravstvo te odgoj i obrazovanje.

Iz perspektive djelatnice odgojno-obrazovnog sustava zadovoljna je svojim radnim mjestom i smatra da ustanova u kojoj radi djeci pruža kvalitetne uvjete za odrastanje.

Njezin odgovor podsjeća da se kvaliteta života ne može svesti na jednu ocjenu ili jedno iskustvo. Ona ovisi o nizu sustava koji moraju funkcionirati zajedno, od obrazovanja i zdravstva do javnog prijevoza, stanovanja i podrške najranjivijim skupinama.

Nagrada je priznanje, ali svakodnevica ostaje najvažnije mjerilo

Dubrovnik je treći put osvojio titulu najboljega velikog grada u Hrvatskoj u kategoriji kvalitete života, a Grad među svojim mjerama izdvaja ulaganja u obrazovanje, stambenu politiku, skrb za starije i zelenu infrastrukturu. Ipak, odgovori naših sugrađana pokazuju kako se kvaliteta života doživljava kroz vrlo konkretne stvari: mogu li mladi pronaći sadržaje za sebe, mogu li nakon školovanja ostati u gradu, jesu li stanovi dostupni, povezuju li autobusi udaljenija naselja i imaju li svi građani jednake mogućnosti.

Sugovornici prepoznaju prednosti Dubrovnika, od sigurnosti i ljepote do obrazovnih i društvenih mogućnosti. Istodobno, njihovi odgovori otvaraju prostor za razgovor o tome kako te prednosti učiniti dostupnijima što većem broju ljudi.

Jer, na kraju, najbolja potvrda kvalitete života nije samo nagrada koju grad dobije, nego osjećaj njegovih stanovnika da u njemu mogu kvalitetno živjeti, raditi, odgajati djecu i planirati budućnost.