SMEĆE, POŽAR I POLITIKA Kokojevica gori, za probleme okrivili onog tko ih rješava

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Načelnica Lumbarde Klisura Franulović napokon je reagirala na pitanje kakvoće zraka, a u rješavanje problema uključio se i gradonačelnik Korčule Jeričević. Direktor KTD-a Mindel Mušić za požar krivi HDZ i ministra Bačića.

Požar na odlagalištu Kokojevica u Lumbardi, koji je izbio u ponedjeljak, od jutros je ponovno aktivan o čemu smo pisali OVDJE.

Dok traje borba s požarom, direktor KTD-a Mindel Antonio Mušić otvorio je važno pitanje. Zašto odlagalište Kokojevica još nema kompaktor, specijalizirani stroj za sabijanje otpada?

Kompaktor / Ilustracija

Riječ je o teškom stroju s velikim valjcima opremljenima zupcima, koji sabija slojeve otpada i smanjuje količinu zraka između njih što direktno smanjuje mogućnost zapaljenja. Mušić smatra da bi se njegovom uporabom rizik od požara na Kokojevici sveo na minimum te da buldožer nije adekvatan za sabijanje smeća.

„Imamo sve što je potrebno i ispunjavamo sve uvjete propisane pravilnikom i uredbom Vlade RH za ostvarivanje prava na financiranje nabave takvog stroja. Međutim, već nekoliko godina odbijaju nam odobriti financiranje”, tvrdi Mušić.

Razlog odbijanja, smatra, nije tehničke nego političke prirode.

„Mislim da je razlog političke prirode, odnosno činjenica da je u Lumbardi na vlasti pogrešna stranka. Trebalo bi pitati ministra Branka Bačića zašto još uvijek nemamo taj stroj”, poručio je direktor Mindela.

Mušićeva izjava je itekako iznenadila gradonačelnika Korčule Frana Jeričevića. Budući da na Kokojevici 80 posto otpada dolazi iz Grada Korčule, upućen je u izazove i potrebe odlagališta u Lumbardi. Kako nam je ispričao, upravo je on, na zamolbu ministra Branka Bačića, sudjelovao u postupku kako bi pomogao Općini Lumbarda da dobije potreban stroj.

Sve je, kaže, počelo u veljači ove godine, prilikom službenog otvorenja Reciklažnog dvorišta Lokva u Korčuli. Tad se načelnica Lumbarde Marija Klisura Franulović neformalno obratila ministru Bačiću i upozorila ga na potrebu nabave stroja.

„Ministarstvo kojem je Bačić na čelu nije nadležno za financiranje tog stroja, ali ministar je obećao pomoći. Dogovorio je sastanak s predsjednikom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom te me zamolio da na tom sastanku, osim interesa Grada Korčule, zastupam i interese načelnice, odnosno Općine Lumbarda. To sam i učinio u odgovoru s načelnicom što je, uostalom, moja dužnost. Grad Korčula gotovo sav otpad odlaže upravo tamo”, prisjetio se Jeričević.

Prema njegovim riječima, sastanak u Fondu održan je 5. ožujka 2026. godine, a tema su, među ostalim, bili i Kokojevica i nabava kompaktora. Nakon sastanka Općina Lumbarda dostavila je zahtjev za sufinanciranje i to 16. srpnja 2026. godine. Iz Fonda je, navodi Jeričević, stigao odgovor da će sredstva za nabavu stroja biti planirana u proračunu za 2027. godinu.

Prema javno dostupnim podacima o zahtjevu za sufinanciranje lumbarajskog stroja, ponuđena cijena kompaktora iznosi 503.375 eura, od čega bi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao s 453.037 eura, odnosno približno 90 posto vrijednosti nabave.

Fond je, prema dostupnim podacima, na sanaciju i upravljanje odlagalištem Kokojevica dosad potrošio 1.709.094 eura! Govorimo o gotovo dva milijuna eura. U 2023. godini odobreno je i sufinanciranje od 90 posto prema Odluci o dinamici zatvaranja odlagališta.

Ti podaci otvaraju pitanje na čemu direktor Mindela temelji tvrdnju da se financiranje odbija zbog političke pripadnosti općinske vlasti, pogotovo nakon što je, uz posredovanje ministra Bačića, s Fondom dogovoreno sufinanciranje nabave kompaktora u 2027. godini.

Ministar nam je kazao da do veljače nije ni znao da je Lumbardi potreban kompaktor, ali da je spreman pomoći svakome kome je pomoć potrebna te da ni ovaj slučaj nije iznimka.

„Ako je direktor KTD-a Mindel u stanju takvo nešto izjaviti, onda je očito Lumbarda krivo izabrala”, kratko je komentirao ministar Branko Bačić.

Dok ne stigne kompaktor, direktor Mušić za razgrtanje otpada na Kokojevici i sanaciju požara angažirao je djelatnika Obrta Griža koji, kaže, ima iskustva s takvim poslovima.

„Činimo sve što se može. Imamo dovoljno zemljanog materijala koji smo ranije pripremili za prekrivanje otpada koji gori“, ističe direktor.

Osim teške mehanizacije, na terenu je i dvadesetak vatrogasaca, no dim se nošen vjetrom širi prema naseljenim mjestima.

O potencijalnoj ugrozi za otočane, razgovarali smo i s načelnicom Lumbarde Marijom Klisura Franulović.

„Kontaktirala sam Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Zvala sam i voditelja Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke Zavoda za javno zdravstvo u Splitu. Prema njegovu mišljenju, onečišćenje je svakako prisutno jer je dim vidljiv, pa se treba pridržavati smjernica”, rekla nam je načelnica.

Sve smjernice ZZJZ DNŽ možete pronaći OVDJE.

Iako se dim širi prema naseljenim područjima, zasad nema rezultata izvanrednih mjerenja kakvoće zraka koji bi pokazali koncentracije onečišćujućih tvari. Načelnica ističe da će se provesti analiza zraka ako neugodan miris ostane prisutan i nakon gašenja požara. Direktor Mušić pak objašnjava da Mindel na odlagalištu provodi propisana ispitivanja odlagališnih plinova, ali ne i mjerenja kakvoće okolnog zraka.

„Nemamo iskustva s mjerenjem kakvoće zraka. Provodimo ispitivanja odlagališnih plinova, sedam ili osam vrsta plinova koje je potrebno kontrolirati svaka četiri mjeseca. Državni inspektorat obavijestio sam prvog dana požara, a ponovno i danas. Sve što nam nalože, napravit ćemo”, poručio je direktor Mindela.

Gradonačelnik Jeričević ističe kako je već tražio ponude za mjerenje kakvoće zraka.

Foto: DVD Korčula, čitatelji


PODIJELI S PRIJATELJIMA!
Pravila o privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše web mjesto i pomažu našem timu da shvati koji su dijelovi web mjesta vama najzanimljiviji i korisniji.

Pravila o privatnosti