SVE ZA MRŠAVLJENJE Gluten na lošem glasu: Je li doista štetan ili smo nasjeli na prehrambeni trend?

Kruh, tjestenina i peciva namirnice su koje su mnogima svakodnevno na jelovniku, a koje posljednjih godina sve češće završavaju na popisu nepoželjnih. Bezglutenska prehrana postala je pravi trend, čak i među osobama koje nemaju celijakiju. Jedni tvrde da se bez glutena osjećaju bolje, drugi da imaju više energije, a treći da lakše gube kilograme. Istodobno, police trgovina sve su bogatije proizvodima s oznakom „bez glutena”. No, je li gluten doista toliki neprijatelj našeg zdravlja i znači li njegovo izbacivanje automatski i zdraviju prehranu?

Nutricionistica Mirna Sentić objašnjava kako je gluten skupina proteina prisutna u određenim žitaricama, poput pšenice, ječma i raži. Njegovo izbjegavanje medicinski je opravdano kod osoba s celijakijom, autoimunom bolešću kod koje unos glutena izaziva oštećenje sluznice tankog crijeva i otežava apsorpciju hranjivih tvari.

„Te osobe najčešće imaju neki nutritivni deficit, a vidimo ga, recimo, kao deficit željeza”, pojašnjava Sentić.

U takvim je slučajevima stroga bezglutenska prehrana nužna terapija koja omogućuje oporavak crijevne sluznice i poboljšanje apsorpcije hranjivih tvari. Međutim, sve je više onih koji gluten izbacuju bez postavljene dijagnoze, najčešće vjerujući da će takvom promjenom poboljšati svoje zdravlje.

Sentić upozorava kako izbjegavanje glutena bez medicinskog razloga ne donosi nužno nutritivne prednosti, a može dovesti i do osiromašenja prehrane, osobito ako se pritom zanemari odgovarajuća zamjena hranjivih tvari.

„Što se tiče nutritivnih prednosti, nemate ih. Dapače, čak ste i osiromašili prehranu ako ste izbacili kruh s glutenom”, ističe nutricionistica.

Posebno se osvrnula na bezglutenske zamjene za kruh, koje se često proizvode od kombinacija rižinog, prosenog i drugih vrsta brašna. Kako bi se postigla tekstura slična klasičnom kruhu, pojedini proizvodi sadrže i dodatne sastojke. Zato oznaka „bez glutena” sama po sebi ne jamči kvalitetniji nutritivni sastav.

A što je s onima koji tvrde da se nakon izbacivanja glutena osjećaju bolje, imaju manje probavnih tegoba ili više energije? Prema riječima nutricionistice, važno je sagledati cjelokupne prehrambene navike, stanje probavnog sustava i raznolikost crijevne mikrobiote.

Naime, promjena prehrane često podrazumijeva i smanjenje unosa industrijski prerađenih namirnica te veću pozornost prema onome što svakodnevno jedemo. Zbog toga poboljšanje probave ne mora nužno biti posljedica izbacivanja samog glutena.

Slično vrijedi i za gubitak kilograma. Mnogi koji prestanu konzumirati gluten istodobno smanjuju unos kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda, što može rezultirati manjim ukupnim kalorijskim unosom.
„Jednostavno je lakše ući u kalorijski deficit i izgubiti kilograme”, objašnjava Sentić.

Drugim riječima, gluten sam po sebi nije uzrok debljanja, niti njegovo izbacivanje automatski dovodi do mršavljenja. Presudnu ulogu imaju ukupna količina i kvaliteta hrane koju konzumiramo te svakodnevne životne navike.

Sve je više i proizvoda s oznakom „gluten-free”, koji se često predstavljaju kao dio zdravijeg načina života. Međutim, takvi su proizvodi prvenstveno važni osobama koje gluten moraju izbjegavati iz zdravstvenih razloga. Sentić podsjeća kako se na deklaracijama može pronaći i oznaka prekriženog klasa, koja potrošačima olakšava prepoznavanje proizvoda prikladnih za bezglutensku prehranu.

Pritom ističe važnost pažljivog odabira namirnica, osobito kod osoba s celijakijom ili drugim zdravstvenim stanjima koja zahtijevaju prilagođenu prehranu. Umjesto oslanjanja isključivo na industrijski proizvedene bezglutenske zamjene, prednost savjetuje dati raznolikim i nutritivno vrijednim namirnicama.

Voće, povrće, riba, meso i druge prirodno bezglutenske namirnice mogu biti važan dio takvog jelovnika, uz prilagodbu individualnim zdravstvenim potrebama.

Nutricionistica naglašava kako bi se prije dugoročnog izbacivanja glutena trebalo savjetovati sa stručnjakom, posebno ako za takvu promjenu ne postoji potvrđen medicinski razlog. Nepotrebno ograničavanje prehrane može smanjiti njezinu raznolikost, a time i unos pojedinih važnih hranjivih tvari.

Iako bezglutenska prehrana za osobe s celijakijom predstavlja neizostavan dio liječenja, za ostale nije nužno zdraviji izbor. Umjesto izbacivanja pojedinih namirnica samo zato što su postale nepopularne, važnije je obratiti pozornost na kvalitetu i raznolikost svakodnevne prehrane.