Mikulandra o odvajanju otpada: „Svijest građana je ključ svega, bez suradnje ne možemo uspjeti“

Direktorica dubrovačke Čistoće Mihaela Mikulandra gostovala je u emisiji „U fokusu“ Radija Soundset Ragusa, u kojoj je govorila o gospodarenju otpadom u Dubrovniku, niskoj stopi odvajanja otpada, uvođenju novog sustava te sanaciji odlagališta Grabovica. Osvrnula se i na budući Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, moguće promjene cijena javne usluge, ali i na važnost edukacije građana.

Posljednjih mjeseci ilegalno odlaganje otpada jedna je od glavnih tema u Hrvatskoj. Mislite li da će aktualna situacija probuditi svijest građana da je otpad ozbiljan problem i da se s njim treba odgovorno postupati?

Apsolutno mislim da hoće. Svijest građana je ključ svega. Sustavi nam ne znače ništa ako mi sami ne promijenimo odnos prema okolišu. Vjerujem da je ovo prijelomna točka koja će u ljudima probuditi odgovornost i shvaćanje da čista priroda počinje od svakoga pojedinca.

Kako ta svijest izgleda u Dubrovniku? Koliko smo osviješteni kada je riječ o odvajanju otpada?

Nismo baš dovoljno osviješteni, ali mislim da svi moramo poraditi na tome kako bismo se mogli prilagoditi novom sustavu.

Za 2024. godinu stopa odvajanja u gradu Dubrovniku iznosila je 11,05 posto, dok za 2025. godinu još uvijek nemamo službeni podatak. Prema našim najnovijim izračunima, stopa odvajanja bit će oko 13 posto, što je daleko od predviđenih 55 posto.

Očekuje se sanacija odlagališta Grabovica, a u budućnosti bi Dubrovnik trebao koristiti Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Treba naglasiti da taj centar neće moći preuzeti sav otpad koji proizvodimo.

Tako je Lučino razdolje će moći primiti otprilike 40 do 50 posto cjelokupnog našeg otpada. Zato je bitno da se naučimo razdvajati otpad, odnosno da ga počnemo odvajati na svom kućnom pragu, kako bismo otpad koji ostane mogli predati u Centar.

Koliki su troškovi zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada?

Mi na Grabovicu nosimo isključivo miješani komunalni otpad, dok sav drugi reciklabilni otpad predajemo oporabiteljima na daljnju obradu i oporabu.

Primjerice, 2023. godine cijena zbrinjavanja glomaznog otpada iznosila je oko 150 eura po toni, a danas je 300 eura. Kod plastike koju predajemo, cijena je 2023. godine bila 300 eura po toni, a sada je 480 eura.

To su veliki troškovi koje imamo svakodnevno, a još veći čekaju nas kada prijeđemo na novi sustav.

Znači li to da je poskupljenje javne usluge nešto što je neminovno?

Trenutna cijena javne usluge prikupljanja i odvoza otpada kod nas se nije mijenjala od 2010. godine. Ta cijena pokriva tek minimalne, osnovne operativne troškove koji su nužni za svakodnevno funkcioniranje našeg društva.

Međutim, ako želimo razgovarati o dugoročnoj održivosti cijelog novog sustava, modernizaciji i novoj opremi, korekcija cijena neizbježan je korak koji nas čeka.

Kada bi građani mogli očekivati povećanje cijena?

Po primjeni novog sustava.

U kojoj je fazi uvođenje novog sustava i kada ga građani mogu očekivati? Spominjao se i pilot-projekt u Novoj Mokošici.

Mi smo već krenuli s uvođenjem novog sustava kako bi svi korisnici imali jednaku uslugu. Tako smo u prigradskim naseljima poput Bosanke, Knežice, dijela Komolca i Malog Zatona u kućanstva podijelili spremnike za miješani i odvojeni otpad.

Cilj nam je da građani odvajaju otpad na svom kućnom pragu. Naravno, svjesni smo da zbog konfiguracije terena i nedostatka prostora to nije izvedivo baš svugdje. Zato moramo kombinirati različita rješenja.

U razdoblju od 2023. do 2025. godine podijelili smo spremnike poslovnim subjektima na području Dubrovnika, Dubrovačkog primorja i Župe dubrovačke.

Prošle godine postavljeno je i 18 podzemnih spremnika. Kakva su iskustva s njima?

Kao što znate, prošle godine smo u suradnji s Gradom Dubrovnikom i uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postavili 18 podzemnih spremnika na pet ključnih lokacija, kako u gradu tako i u Novoj Mokošici.

Imamo zaista dobre rezultate. Javne površine puno su urednije, kapacitet je veći i nema neugodnih mirisa. Potaknuti tim pozitivnim iskustvom, već analiziramo teren za nove lokacije.

Posebno se spominje Nova Mokošica i mogućnost uvođenja otpadomjera. U kojoj je fazi taj projekt?

Mokošica je naselje koje na svim javnim odlagalištima ima podzemne spremnike, a ima i velik broj korisnika. Zato bi nam ona bila dobra povratna informacija o tome je li ono što namjeravamo raditi dobro rješenje.

Reakcija korisnika i način korištenja bit će najbolja povratna informacija o tome jesu li odlagomjeri zaista idealno rješenje za cijeli sustav.

Što se tiče realizacije otpadomjera u Mokošici, već smo prikupili informativne ponude i potpuno spremni čekamo javni poziv Fonda za zaštitu okoliša, koji se očekuje do kraja godine. Prijavit ćemo se kako bismo osigurali sufinanciranje i što prije krenuli u realizaciju.

Uvođenje novog sustava u dijelu Konavala tijekom ljeta izazvalo je nezadovoljstvo dijela građana. Očekujete li da bi se nešto slično moglo dogoditi i u Dubrovniku? Što možemo naučiti iz tog primjera?

Uvođenje novog sustava gospodarenja otpadom uvijek donosi određene izazove i prirodan otpor prema promjenama. Promjena dugogodišnjih navika nikada nije jednostavan proces i određena razina nezadovoljstva na samom početku zaista je očekivana.

Kolege koji već imaju postavljene odlagomjere, primjerice u Istri, Makarskoj, pa čak i u sjevernoj Italiji, govore nam da treba proći određeno razdoblje, negdje čak i do godinu dana, da sustav zaista bude onakav kakav je zamišljen.

Ključ uspjeha definitivno leži u pravovremenoj edukaciji i otvorenom dijalogu s našim korisnicima. Cilj je potpuna implementacija uz osiguravanje maksimalne tehničke podrške na terenu kako bi novi sustav svima bio što jednostavniji za korištenje.

Koliko su građani informirani i planirate li dodatne edukacije?

Svjesni smo da je mijenjanje dugogodišnjih navika proces i da to ne ide preko noći. Upravo zato ključ vidimo u partnerstvu i otvorenoj komunikaciji s našim sugrađanima.

Prvi korak bio nam je olakšati stvari na terenu. Zato smo na spremnike jasno napisali što se u njih odlaže. Također smo poslali edukativne letke uz račune.

Sada idemo korak dalje jer želimo da građani u nama zaista vide podršku. Pokrećemo radionice za sve naše korisnike, a nastavljamo i s edukacijama za djecu u vrtićima te osnovnim i srednjim školama.

Znamo da odvajanje otpada zahtijeva malo više truda u svakom kućanstvu, ali bez suradnje građana ne možemo uspjeti. Želimo da svatko vidi kako će taj trud imati smisla i da se sve ne baca na istu hrpu i ne odvozi istim kamionom.

Neki gradovi građanima koji sudjeluju u edukacijama nude i određene pogodnosti ili popuste. Hoćete li razmotriti takvu mogućnost?

To također ozbiljno razmatramo. Do donošenja novog cjenika sve ćemo detaljno razmotriti kako bismo bili spremni.

Možemo li očekivati pogodnosti za one koji budu više odvajali, ali i strože sankcije za one koji otpad budu nepropisno odlagali?

Tako je. Pogodnosti, ali svakako i određene strože kazne za sve one naše korisnike koji ostavljaju otpad ili ga nepropisno odlažu.

Građani nam se javljaju i zbog nepropisnog odlaganja otpada u spremnike za reciklažu. Imate li takvih situacija?

Nažalost, imamo. Još uvijek postoje korisnici koji nepropisno odlažu svoj otpad. Kao što sam rekla, odlažu ga izvan vremena koje je predviđeno za odlaganje, a to je od 19 sati navečer do 3 sata ujutro.

Posebno u spremnicima za reciklažu, odnosno za plastiku, znamo pronaći glomazni i miješani otpad. To nas stvarno zabrinjava jer sirovina koja bi se kasnije mogla reciklirati, ako je kontaminirana, nažalost više nije prihvatljiva oporabiteljima.

Za kraj, dotaknimo se Grabovice. Koliko se godišnje otpada odloži na dubrovačko odlagalište?

Na odlagalište Grabovica godišnje se odloži oko 29.600 tona miješanog komunalnog otpada.

Iako odlagalište još uvijek raspolaže određenim kapacitetima, svima nam je jasno da se ono definitivno mora sanirati i trajno zatvoriti. U tijeku je ishođenje lokacijske dozvole za zadnju fazu sanacije i konačno zatvaranje cijelog tijela odlagališta, a potom će se pokrenuti postupak za dobivanje građevinske dozvole.

Prema idejnom rješenju, sanacijom bi se osigurao prostor za odlaganje još oko 76.500 tona otpada, što bi prema sadašnjim procjenama bilo dovoljno do kraja 2028. godine. Nakon toga slijedi zatvaranje cijelog tijela odlagališta.

Ako se u međuvremenu otvori Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, što će to značiti za Dubrovnik?

Ako se otvori CGO, onda ćemo, naravno, otpad voziti tamo. Ako ne, onda ćemo, kao i neki naši kolege, morati tražiti mjesto gdje ćemo moći odložiti svoj otpad.

Dakle, nadate se da će Centar za gospodarenje otpadom ipak biti završen?

Mi se iskreno nadamo.