DUN BOŽO SE VRAĆA U ŽRNOVO Ovog puta kao pjesnik, predstavit će novu zbirku
Dora Lozica
20. rujna 2026.
Žrnovo će ove nedjelje biti domaćin svom nekadašnjem, dugogodišnjem i omiljenom župniku, don Božu Baničeviću, svećeniku, publicistu, crkvenom povjesničaru, jezikoslovcu i neumornom kroničaru korčulanske prošlosti.
Ovoga puta pred poznatu publiku ne dolazi u liturgijskom ruhu niti s Rimskim misalom, dolazi s knjigom pjesama znakovita naslova „Sve je zbilja, a ne san, događa se svaki dan!“.
Promocija će se održati u nedjelju, 20. rujna, u 18 sati u Domu kulture u Kampušu, u mjestu s kojim je don Božo posebno povezan budući da je baš u Žrnovu proveo gotovo dva desetljeća svoje svećeničke službe.
Novu će knjigu publici predstaviti sam autor, a riječ je o još jednom naslovu u njegovu iznimno bogatom publicističkom opusu. Međutim, ovog puta imat ćemo priliku vidjeti ipak nešto drugačije iz pera glasovitog svećenika, zbirka pjesama objavljena je u Smokvici 2025. godine.
Don Božu pisana riječ nije nepoznat teren. Desetljećima istražuje i zapisuje povijest Korčule i otočnih mjesta, nekadašnje Korčulanske biskupije, crkvenu i kulturnu baštinu, toponimiju, jezik i stare riječi, ali i običaje koji bi bez zapisivanja s vremenom mogli pasti u zaborav. Njegov opus obuhvaća više desetaka stručnih, povijesnih i crkvenih naslova i radova.
Upravo je u Žrnovu predstavljena njegova autobiografska knjiga „A jesi li postojao… moj dum Božo!“, svojevrsna zbirka sjećanja na djetinjstvo u rodnoj Smokvici te život i rad diljem otoka Korčule i Dubrovačke biskupije.
Nova zbirka pjesama tako otkriva još jednu stranu autora čiji se životni put već više od šest desetljeća isprepliće sa svećeništvom, pisanjem, istraživanjem, glazbom i očuvanjem lokalne baštine.
Tko je don Božo Baničević?
Don Božo Baničević rođen je 24. prosinca 1937. godine u Smokvici, u vinogradarskoj obitelji Ivana Baničevića i Urse rođene Korunić. Osnovnu školu pohađao je u Smokvici i Blatu, a srednju u Klasičnoj sjemenišnoj gimnaziji „Ruđer Bošković“ u Dubrovniku. Nakon odsluženja vojnog roka studirao je filozofiju i teologiju na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 1. prosinca 1963. godine.
Svećenički put vodio ga je kroz Majkove, Korčulu, Janjinu i Žrnovo. U Korčuli je od 1971. do 1978. djelovao kao kateheta, a potom se 1991. vratio kao župnik. Od 1997. do umirovljenja 2015. bio je župnik u Žrnovu, gdje je proveo čak 18 i pol godina.
No Baničevićev životopis daleko nadilazi pastoralni rad. Uz teologiju studirao je romanistiku u Skoplju i Sarajevu, a usavršavao se i u Francuskoj. Diplomirao je francuski i latinski jezik te se tijekom desetljeća posvetio i lingvistici, etimologiji, toponimiji, povijesti i muzikologiji.
Velik dio njegova istraživačkog rada posvećen je upravo Korčuli. Među njegovim značajnijim djelima nalaze se „Rječnik starinskih riječi u Smokvici“, opsežna monografija „Smokvica kroz vjekove“, knjiga o Korčulanskoj biskupiji te „Dalmato-romanski ostaci u toponimiji Hrvatske“. Pisao je i o korčulanskim župama, crkvenom pjevanju, lokalnoj jezičnoj baštini i povijesti umjetnosti.
Glazba također zauzima važno mjesto u njegovu životu i djelovanju. Obnovio je tamburaški orkestar u Žrnovu koji je još aktivan, a u Korčuli je djelovao i na području mandolinske glazbe. Za svoj dugogodišnji pastoralni, znanstveni i kulturni rad dobio je Nagradu Općine Smokvica za životno djelo 2012. godine te Nagradu Grada Korčule za životno djelo 2015., a odlikovan je i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
Njegov je životni rad u međuvremenu postao i dio arhivske baštine. Državni arhiv u Dubrovniku, Sabirni arhivski centar Korčula – Lastovo, čuva osobni fond don Boža Baničevića, koji obuhvaća osobne spise, dokumentaciju o svećeničkom djelovanju, povijesna istraživanja, arhivske izvore i literaturu.
U rodnoj Smokvici 2023. godine proslavio je dijamantni jubilej, 60 godina svećeništva. Umirovljenje ga pritom nije udaljilo od istraživanja i pisanja, što potvrđuju i naslovi koje nastavlja objavljivati.
Žrnovci i svi drugi prijatelji dun Boža i poezije, u nedjelju će na Domu u Kampušu imati priliku vidjeti svog dugogodišnjeg župnika, ovoga puta prvenstveno u ulozi pjesnika. Vidimo se!
FOTO: Dubrovačka biskupija
