SVEČANA AKADEMIJA Dok su dragovoljci branili otok, u ratnoj bolnici rađala su se djeca

Svečanom akademijom u Korčuli zaključen je trodnevni program obilježavanja 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi bivše Općine Korčula, u organizaciji otočnih braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, u suradnji s Gradom Korčulom kao domaćinom te uz potporu svih otočnih općina i Općine Orebić.

Program je okupio obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, hrvatske branitelje dragovoljce s otoka i poluotoka, ratne zapovjednike, članove braniteljskih udruga, predstavnike državne, županijske i lokalne vlasti, predstavnike žurnih službi domovinske sigurnosti te brojne građane. U svečanom ozračju prisutni su se prisjetili dana u kojima su, na prostoru tadašnje Općine Korčula, stvarane prve organizirane postrojbe obrane od agresora.

Akademija je započela hrvatskom himnom, a u pozadini programa emitiran je slikovni prikaz „Ratni put korčulanskih postrojbi“, prema istoimenoj knjizi umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske Željka Seretineka. Akademiju su svojim prisustvom uveličali članovi VU Kumpanjija Blato kao predstavnici povijesnih postrojbi otoka Korčule.

U ime organizatora istaknuto je kako su događaji kojih se obilježavanjem prisjećamo započeli još u travnju 1991. godine, kad je Krizni štab započeo organizirano izmještanje vojne evidencije na sigurne lokacije. Tadašnja Općina Korčula obuhvaćala je cijeli otok te jugozapadni dio Pelješca od Mokala do Lovišta, a upravo su se na tom području počele stvarati prve obrambene strukture.

Prvo postrojavanje organizirane vojne postrojbe Korčule održano je u kolovozu 1991. godine. Prva satnija postrojila se u Orebiću, druga u Žrnovu, a potom treća i četvrta u Blatu i Veloj Luci. Radilo se o bataljunu Zbora narodne garde s četiri teritorijalno raspoređene satnije i pratećim vodovima. Do kraja listopada postrojbe obrane Općine Korčula brojile su gotovo 1500 dobro obučenih i naoružanih vojnika.

Važnu ulogu u naoružavanju postrojbi i obrani otoka imao je kapetan bojnog broda Tomislav Katić, zapovjednik svih postrojbi koje su sudjelovale u obrani Korčule, koji se i obratio okupljenima. Uz njega su, prigodnim riječima, program uveličali gradonačelnik Korčule i domaćin Frano Jeričević, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo.

Nekad otočni branitelj iz Blata, danas potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, prisjetio se dana kad je bio dragovoljac na stonskom ratištu, a potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomislav Medved osvrnuo se na recentne aktivnosti ministarstva u kontekstu kvalitete života i prava hrvatskih branitelja.

Ministar Medved posebno je istaknuo važnost preventivnih sistematskih pregleda koji se, kroz programe Ministarstva hrvatskih branitelja i zdravstvenog sustava, za braniteljsku populaciju organiziraju besplatno. Riječ je o jednom od najvažnijih oblika konkretne skrbi za branitelje, osobito danas kad se velik dio njih nalazi u životnoj dobi u kojoj raste rizik od kroničnih, kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.

Otočne braniteljske udruge u tom se dijelu imaju čime pohvaliti. U protekloj godini na otoku Korčuli organizirano je oko 120 besplatnih preventivnih sistematskih pregleda za branitelje, a kod jedne trećine otkrivene su zloćudne bolesti, što najbolje potvrđuje koliko su ovakvi pregledi važni i koliko doslovno mogu značiti razliku između pravodobnog liječenja i prekasne dijagnoze.

Poseban trenutak svečanosti bilo je uručenje zahvalnice Domu zdravlja Korčula za izniman doprinos zaštiti stanovništva tijekom ratnih godina. Upravo je u prostoru korčulanskog Doma zdravlja, u vrijeme kada su putovi prema Općoj bolnici Dubrovnik bili zatvoreni, djelovala ratna bolnica i rodilište. Time je ova zdravstvena ustanova, uz svoje liječnike, medicinske sestre i djelatnike, postala jedan od ključnih oslonaca otočnog života u najtežim danima Domovinskog rata. Zahvalnicu voditelju DZ Korčula dr. Sebastijanu Fabrisu dodijelile su otočne braniteljske udruge, a uručio mu je gradonačelnik Korčule. Zanimljivo je da je baš gradonačelnik Korčule jedan od one djece rođenih u korčulanskoj ratnoj bolnici 1991. godine.

Tijekom akademije, okupljeni su se prisjetili i 16. studenoga 1991. godine, dan koji je i službeno proglašen Danom korčulanskih branitelja Domovinskog rata. Tog dana, u Korčulanskom kanalu, pod zapovjedništvom Hrvatske ratne mornarice razbijena je treća pomorska blokada. Korčulanski topnički položaji, unatoč teškim uvjetima, pogodili su čak šest neprijateljskih brodova i sudjelovali u jednoj od najvažnijih pobjeda Hrvatske vojske u ranoj fazi Domovinskog rata.

Nakon razbijanja pomorske blokade, ratne postrojbe tadašnje Općine Korčula sudjelovale su u obrani Stona, deblokadi zapadnog dijela Pelješca, oslobađanju Dubrovačkog primorja te obrani šireg područja Prevlake. Kroz korčulanske postrojbe tijekom Domovinskog rata prošlo je oko dvije tisuće boraca, a sedam pripadnika vojnih i policijskih postrojbi položilo je život na oltar domovine.

Trodnevni program obilježavanja započeo je dolaskom raketne topovnjače Šibenik na korčulansku zapadnu rivu i predstavljanjem službi domovinske sigurnosti, nastavljen je otkrivanjem spomen-ploče prvom ratnom brodu HRM-a u Veloj Luci te javnom tribinom „Quo vadis, Hrvatska?“, a zaključen svečanom akademijom u Korčuli.

Organizatori su sve otočne braniteljske udruge, Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Korčula, Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata Korčula, Udruga hrvatskih ratnih veterana Čara i Udruga branitelja Dubrovnik, Ogranak Korčula.

Cilj obilježavanja je ponovno oživjeti tradiciju da se važni datumi iz ratnog puta korčulanskih postrojbi svakih pet godina obilježavaju u različitim otočnim mjestima i u Orebiću, kako bi sjećanje na branitelje, njihove odluke i žrtvu ostalo trajno nasljeđe novim generacijama.