Što se događa u moru? Dubrovačka infektologinja upozorava na ono što ne vidimo golim okom

Dok gledamo more i uživamo u njegovoj toplini, rijetko razmišljamo o onome što se u njemu događa na razini koju ne možemo vidjeti golim okom. More je prirodni ekosustav prepun različitih mikroorganizama, a visoke temperature mogu utjecati na njihov rast i brojnost.

Koliko je to važno za naše zdravlje i trebamo li se zbog toga uopće zabrinjavati?

Dr. sc. Ljiljana Betica Radić, specijalistica infektologije u Općoj bolnici Dubrovnik, objašnjava da je izrazito toplo more pogodno za brojne mikroorganizme, ali pritom naglašava i važnost kontrole kakvoće mora.

„More koje je neobično toplo, i to baš izrazito ovih dana, zapravo je svojvrsni inkubator za neke uzročnike bolesti.“

Istodobno, dodaje, Hrvatska ima vrlo kvalitetno more, a kakvoća vode na službenim kupalištima redovito se nadzire.

„Pa isto je da je, kao što je nama ugodno u toplom moru, tako i brojnim živim mikroorganizmima ugodno i ima ih u većoj količini.“

No to samo po sebi ne znači da je kupanje opasno.

Prema sustavu praćenja kakvoće mora za kupanje, mikrobiološka se kakvoća vode nadzire, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se odgovarajuće mjere. Svjetska zdravstvena organizacija također naglašava da rekreacijske vode mogu imati zdravstvene koristi, ali i predstavljati rizik ako dođe do mikrobiološkog onečišćenja.

Najveći problem nije samo more – nego gdje i kako se kupamo

Dr. Betica Radić posebno upozorava na situacije u kojima postoji mogućnost fekalnog onečišćenja, osobito kada je riječ o maloj djeci.

„Ali na sreću, mi imamo stvarno to lijepo, predivno more, kontrole su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje se nadziru sva kupališta i u pravilu, ako se i primijeti da je neko fekalno zagađenje, onda se u tom smislu odmah kupalište i blokira i potrebno uvijek znati informaciju točnu.“

Posebnu pozornost, kaže, treba obratiti na plitke dijelove plaže u kojima boravi velik broj male djece, posebno djece koja još nose pelene.

„Direktno od samog mora rijetko će se dobit neka infekcija, dobije se ako se kupaju pogotovo djeca u plićaku gdje je jako puno male djece koje su u pelenama i tako gdje zapravo direktno imate fekalno zagađenje u toj vodi, u moru u kojem su u neposrednom kontaktu.“

Ljeti se zato češće susrećemo s različitim crijevnim infekcijama, odnosno gastroenteritisima, koji mogu biti povezani s hranom, vodom ili kontaktom među ljudima.

Doktorica navodi bakterije poput salmonela, kampilobaktera i enteropatogenih sojeva bakterije Escherichia coli, ali i virusne uzročnike. „Ali znamo i svi te virusne gastroenteritise, recimo norovirus koji se inače javlja cijele godine, ali osobito je u kolektivima ili negdje gdje su ljudi na okupu.“

Norovirus je izrazito zarazan, a infekcija može izazvati naglo povraćanje, grčeve u trbuhu i proljev. Kod male djece i osoba slabijeg općeg stanja najveći problem može biti dehidracija.

„Mala količina virusa vrlo brzo izazove smetnje u smislu povraćanja, grčeva u trbuhu, nekad i proljeva. Traje kratko, ali kako je vrlo akutna infekcija može doći kod male djece i ljudi slabije otpornosti do dehidracije.“

Sličan problem predstavljaju i rotavirusi, osobito kod male djece.

Otitis, folikulitis, kožne infekcije – što još može donijeti ljetno kupanje?

Ljeto sa sobom donosi i druge infekcije.

Dr. Radić posebno izdvaja enterovirusne infekcije, koje nisu ograničene samo na probavni sustav.

„Rotavirusi, koji su također česti, pogotovo kod male djece zbog dehidracije problematični, i ono što uvijek ljeti imamo to su enterovirusne infekcije. One nisu samo vezane na crijevne infekcije, nego mogu napraviti niz drugih kliničkih sindroma.“

Važno je pritom razlikovati prirodno prisutnost mikroorganizama u vodi od onečišćenja vode koje povećava rizik za zdravlje. Zdravo more nije sterilno more – niti to treba biti.

A što je s ručnicima?

Jedan detalj iz razgovora posebno bi mogao iznenaditi roditelje.

Infekcije kože, upozorava dr. Radić, mogu se prenositi i preko predmeta koje svakodnevno koristimo na plaži.

„Ovo ljeto imali smo nešto veći porast impetiga, dakle kožne infekcije gdje stafilokok i streptokok kože uđu nešto dublje u te slojeve i naprave infekciju koja je jako zarazna i širi se na koži s mjesta na mjesto, može se širiti preko predmeta.“

A među tim predmetima mogu biti i – ručnici. „Najčešće su to recimo ljeti i ti šugamani koje ljudi nekad i ne misle da ih treba uvijek i prokuhati, trebalo bi biti preko 60 stupnjeva jer se na njima mogu ostati bakterije koje mogu izazvati taj impetigo.“

Postoji nekoliko jednostavnih pravila kojih se vrijedi držati.

Prije svega, treba birati uređena i nadzirana kupališta, paziti na higijenu, ne ulaziti u more s otvorenim ranama i posebno obratiti pozornost na higijenu kod male djece.

I još jedna stvar koju roditelji često zaborave – igračke i predmeti koje djeca dijele ili stavljaju u usta također mogu sudjelovati u prijenosu mikroorganizama.

Foto klik