Salmonela se javlja i u Dubrovniku, simptomi su gadni, a pojedemo je jer krivo pripremamo hranu

Nakon što su europski mediji izvijestili o epidemiji salmonele u Belgiji, uzrokovanoj zaraženim jajima zbog kojih je veći broj turista završio u bolnici, ponovno se otvorilo pitanje koliko je ova bakterija prisutna tijekom ljetnih mjeseci i u našoj županiji.

O uzrocima, simptomima i epidemiološkoj slici na dubrovačkom području razgovarali smo s dr. Đuričićem, koji ističe kako je salmonela u pravilu uvijek vezana za hranu životinjskog podrijetla.

Termička obrada kao ključna prepreka

Najčešći izvor zaraze su kontaminirana jaja i meso. Iako se u modernoj industriji peradi provode preventivne mjere kako bi se bakterija eliminirala, do propusta u samom tehnološkom procesu još uvijek može doći. Drugi kritični korak događa se prilikom same pripreme namirnica.

“Hrana koja je kuhana u pravilu je dovoljno termički obrađena. Međutim, kod pečenja uvijek postoji rizik da pojedini dijelovi mesa ili jela ne dosegnu potrebnu temperaturu,” objašnjava dr. Đuričić.

Ljeti su ovakve infekcije češće jer visoke temperature pogoduju razvoju bakterija, a dodatnu opasnost predstavljaju namirnice koje se uopće termički ne obrađuju, poput kremastih kolača, sladoleda i sličnih slastica. Infekcija se najčešće manifestira kao akutni gastroenteritis, uz prepoznatljive simptome poput proljeva, povraćanja i jakih grčeva u trbuhu. Većina stanja uspješno se i adekvatno liječi ambulantno ili stacionarno.

Salmonela više nije na vrhu popisa u dubrovačkoj bolnici

Unatoč zabrinutosti građana tijekom ljetne sezone, dr. Đuričić naglašava kako salmonela u dubrovačkoj bolnici danas nije ni približno učestala kao prije desetak ili petnaest godina, ponajviše zahvaljujući napretku u tehnološkoj obradi i kontroli hrane.

Među crijevnim infekcijama danas prevladavaju drugi uzročnici. Kod djece su to najčešće rotavirusi i druge virusne infekcije, dok od bakterijskih infekcija dominira kampilobakter (Campylobacter), koji također uzrokuje neugodne crijevne smetnje praćene proljevom i grčevima.

Komentirajući slučajeve masovnijih trovanja u inozemstvu, dr. Đuričić zaključuje kako je u takvim situacijama gotovo sigurno došlo do propusta u tehnologiji same proizvodnje, ali i u kasnijoj pripremanju hrane kod krajnjih potrošača.