Ne može svatko dobiti dozvolu za rad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Poštuj državu u kojoj želiš raditi!

Nakon što je policija u Dubrovniku i Župi dubrovačkoj provela kriminalističko istraživanje nad četvoricom državljana BiH i jednim državljanimom RH koji su putem javnih profila na društvenim mrežama veličali osobu osuđenu za ratne zločine, a trojici najavila ukidanje dozvola za boravak i rad te protjerivanje iz Europskog gospodarskog prostora, otvorilo se pitanje kakve se provjere provode prije nego što strani državljanin dobije pravo na rad i boravak u Hrvatskoj. Podaci Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pokazuju da se zahtjevi odbijaju svake godine, no iz dostupne evidencije nije moguće utvrditi koliko je odbijenica povezano upravo s ratnom prošlošću, objavama na društvenim mrežama ili drugim sigurnosnim razlozima.

Tema radnika iz trećih zemalja  je također je aktualizirana nakon nedavnog rješenja Ustavnog suda kojem se žalio državljanin Srbije, a koji je želio  raditi kao pomoćni konobar na Korčuli, no nakon sigurnosne provjere SOA-e odbijen mu je zahtjev za boravak i rad zbog sadržaja njegovih javnih objava na Instagramu, a određeno mu je i protjerivanje iz Hrvatske.

Protiv odluke se godinama žalio, no Upravni sud u Splitu, Visoki upravni sud i naposljetku Ustavni sud potvrdili su njezinu zakonitost, pri čemu je kao relevantna ocijenjena sigurnosna procjena o njegovim velikosrpskim stavovima i prijetnjama usmjerenima protiv hrvatskog teritorijalnog integriteta i ustavnopravnog poretka.

Istodobno, javnost je prethodno upoznata i sa slučajem radnika u jednoj dubrovačkoj trgovini koji se, prema navodima kupaca i svjedoka, na radnom mjestu hvalio svojim sudjelovanjem u ratnim pohodima na dubrovačkom području. Njegove su riječi izazvale reakcije, osobito dubrovačkih branitelja.

Ovi slučajevi otvorili su sasvim konkretno pitanje, a to je što policija provjerava prije izdavanja dozvole za boravak i rad stranom državljaninu i može li nečija ratna prošlost, javno veličanje neprijateljskih postrojbi ili ponašanje na društvenim mrežama biti razlog za odbijanje zahtjeva?

Odgovor iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske poziva se na Zakon o strancima.

Nije dovoljna samo potvrda o nekažnjavanju

Prema članku 59. Zakona o strancima, državljaninu treće zemlje može se odobriti privremeni boravak ako ispuni niz uvjeta. Među njima su dokazivanje svrhe boravka, valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje.

Kod prvog zahtjeva traži se i dokaz da osoba nije pravomoćno osuđena za kaznena djela u matičnoj državi ili državi u kojoj je neposredno prije dolaska u Hrvatsku boravila dulje od godinu dana, uz zakonom propisane iznimke.

No, provjera se tu ne završava.

Zakon propisuje i da stranac ne smije predstavljati opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje, niti smije imati zabranu ulaska ili upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu.

Iz policije dodatno pojašnjavaju kako se prilikom provjera utvrđuje, među ostalim, poštuje li državljanin treće zemlje pravni poredak i propise Republike Hrvatske koji se odnose na javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje, kao i ponavlja li takva djela te ustraje li u ponašanju kojim se krše hrvatski propisi.

Drugim riječima, pravomoćna kaznena presuda nije jedini element koji može biti važan u postupku.

Ako se utvrde zapreke, zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može biti odbijen, među ostalim, temeljem članka 93. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima, koji predviđa odbijanje zahtjeva ako državljanin treće zemlje krši odredbe Zakona koje se odnose na ulazak, boravak ili rad.

Koliko je zahtjeva odbijeno u DNŽ?

Brojke koje smo zatražili od Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pokazuju da su se u posljednjih nekoliko godina obrađivale tisuće zahtjeva.

Od 2021. do 28. srpnja 2026. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdane su ukupno 56.662 dozvole za boravak i rad, dok je doneseno 742 rješenja o odbijanju zahtjeva. Tijekom 2021. godine izdane su 4.432 dozvole, a odbijeno je 76 zahtjeva. Godine 2022. izdano je 7.534 dozvole, uz 95 odbijenih zahtjeva, dok je 2023. godine izdano 10.259 dozvola, a odbijen je 71 zahtjev. U 2024. godini broj izdanih dozvola porastao je na 12.949, uz 165 odbijenih zahtjeva, dok je tijekom 2025. godine izdano 12.534 dozvole, a broj odbijenih zahtjeva dosegnuo je 285. U prvih sedam mjeseci 2026. godine, zaključno s 28. srpnja, izdane su 8.954 dozvole, dok je odbijeno 50 zahtjeva.

Pritom iz policijskih podataka nije moguće utvrditi koliko se od ukupno 742 odbijena zahtjeva odnosilo upravo na sigurnosne razloge, jer evidencijski sustav PU dubrovačko-neretvanske ne omogućuje razvrstavanje razloga odbijanja, već prikazuje samo njihov ukupan broj.

Najveći broj odbijenih zahtjeva zabilježen je prošle godine i bilo ih je 285. To je više nego dvostruko više nego 2024., kada je odbijeno 165 zahtjeva, odnosno gotovo četiri puta više nego 2023., kada su donesene 71 odbijenica.

Istodobno, 2025. godina bila je i godina s najvećim udjelom odbijenih zahtjeva u promatranom razdoblju – oko 2,27 posto u odnosu na broj odobrenih dozvola.

Zašto su zahtjevi odbijeni?

Policijska uprava navodi da njihov sustav evidencija ne dopušta razvrstavanje razloga odbijanja, nego prikazuje samo ukupan broj odbijenih zahtjeva.

Zbog toga iz službenih podataka nije moguće napraviti preciznu statistiku o tome koliko je osoba odbijeno zato što su sudjelovale u neprijateljskim postrojbama, koliko zbog ponašanja na društvenim mrežama, koliko zbog drugih razloga povezanih s javnim poretkom ili nacionalnom sigurnošću, a koliko zbog administrativnih ili drugih razloga predviđenih Zakonom o strancima.