Prijateljstvo nije slučajnost: Ljudi s dugogodišnjim prijateljima su sretniji i zdraviji, ali koliko je pravih?

U vremenu kada se prijateljstva često mjere brojem pratitelja, lajkova i poruka u grupnim razgovorima, Međunarodni dan prijateljstva, koji je obilježen krajem prošlog mjeseca, podsjeća na ono što je u odnosima doista važno – povjerenje, odanost i ljude koji ostaju uz nas bez obzira na godine i životne okolnosti.

Pravo prijateljstvo nije samo društvo za kavu ili zajedničke fotografije. Ono je odnos koji se gradi godinama, preživljava selidbe, promjene poslova, ljubavne uspone i padove te životne izazove. Upravo zato mnogi psiholozi smatraju da su kvalitetna prijateljstva jedan od najvažnijih čimbenika dugoročnog zadovoljstva životom.

Ljudi s bliskim prijateljima žive sretnije – i zdravije

Brojna istraživanja posljednjih desetljeća pokazuju da prijateljstva imaju puno veći utjecaj na naše zdravlje nego što se nekada mislilo.

Poznata Harvardova studija o razvoju odraslih, jedno od najdugovječnijih istraživanja o ljudskoj sreći koje traje više od 80 godina, pokazala je da kvalitetni međuljudski odnosi imaju snažniji utjecaj na zadovoljstvo životom i zdravlje od materijalnog bogatstva ili profesionalnog uspjeha. Ljudi koji imaju nekoliko bliskih osoba kojima vjeruju češće prijavljuju manje stresa, bolje mentalno zdravlje i veću životnu ispunjenost.

Slične zaključke donose i brojna europska istraživanja koja pokazuju da kvalitetna prijateljstva mogu smanjiti osjećaj usamljenosti, pridonijeti lakšem nošenju sa stresom te pozitivno utjecati na opće psihološko blagostanje.

Ne treba nam stotinu prijatelja

Iako društvene mreže stvaraju dojam da je popularnost povezana s brojem kontakata, znanstvenici tvrde upravo suprotno.

Britanski antropolog Robin Dunbar razvio je teoriju prema kojoj prosječna osoba može održavati oko 150 društvenih odnosa, ali tek pet do sedam doista bliskih prijateljstava. Upravo su ti ljudi oni koje zovemo kada nam se dogodi nešto važno – bilo lijepo ili teško.

Prijateljstva se mijenjaju, ali ona prava ostaju

Život donosi različite faze. Školski hodnici zamijene se fakultetima, poslovi oduzimaju vrijeme, stvaraju se obitelji, sele se gradovi, a rasporedi postaju sve zahtjevniji.

Zbog toga stručnjaci ističu da pravo prijateljstvo ne znači svakodnevni kontakt. Ono podrazumijeva sigurnost da će razgovor biti jednako prirodan i nakon nekoliko mjeseci ili čak godina bez viđanja. Upravo ta sposobnost da odnos preživi promjene smatra se jednim od najvažnijih obilježja zrelog prijateljstva.

Male geste ostavljaju najveći trag

Na Međunarodni dan prijateljstva nije potrebno kupovati darove niti organizirati velika iznenađenja. Dovoljni su telefonski poziv, poruka ili zajednička kava.

Psiholozi često naglašavaju da upravo male, redovite geste održavaju odnose živima. Nekoliko minuta iskrenog razgovora ili pitanje “Kako si?” mogu imati mnogo veći značaj nego što mislimo. Prijateljstva se, baš poput svakog vrijednog odnosa, održavaju pažnjom, a ne spektakularnim trenucima.

Moj pogled

Kad razmišljam o prijateljstvu, uvijek mi na pamet padnu moje prijateljice. Neke od njih poznajem godinama, toliko dugo da više ni ne brojimo koliko smo zajedničkih uspomena skupile. Bile smo zajedno u razdobljima kada smo mislile da imamo odgovore na sva pitanja, ali i onda kada smo shvatile da ih život često postavlja bez najave.

Na kraju, prijateljstvo nije nešto što se obilježava samo jednim datumom u kalendaru. Ono se gradi godinama, dokazuje u malim stvarima i ostaje jedna od rijetkih vrijednosti koja s vremenom ne gubi na važnosti, nego postaje sve dragocjenija.