
Evo koliko ćemo plaćati i zašto će jedna općina privremeno plaćati manje
Od kolovoza, stanovnike otoka Korčule, Lastova i Mljeta te poluotoka Pelješca dobit će veći račun za vodu.
Nakon što je uspostavljeno jedinstveno uslužno područje 39, NPKLM vodovod i odvodnja ima zakonsku obavezu uvesti novi sustav obračuna i to isti za cijelo područje koje obuhvaća Grad Korčulu te općine Blato, Lumbardu, Smokvicu, Velu Luku, Lastovo, Mljet, Orebić, Janjinu, Trpanj i Ston.
Već smo pisali o reformi vodnokomunalnog sustava u Hrvata koji je u tijeku. Država je prije nekoliko godina odlučila spojiti manje lokalne vodovode u veće sustave. Cilj je lakše financiranje velikih projekata, povlačenje europskog novca i održivije poslovanje, odnosno manji troškovi. Tako su mali vodovodi s Korčule, Pelješca, Mljeta i Lastova objedinjeni u NPKLM koji je morao preuzeti i odvodnju, a s time je došla i zakonska obveza uvođenja jedinstvene cijene vode za cijelo to uslužno područje.
Drugim riječima, direktor NPKLM-a Kristo Cebalo nije sam, proizvoljno, odlučio kolika će biti cijena vode jer mu treba više novaca, već je država donijela zakonski propisanu metodologiju izračuna cijene vode. Metodologija uključuje načelo pravičnosti, što ne znači da će na nekom uslužnom području cijena vode biti odmah svima ista, već da se svima izračunava prema jednakim pravilima.

Najprije se zbroje opravdani troškovi potrebni za normalno funkcioniranje sustava, crpljenje i doprema vode, električna energija koja je najskuplja stavka, u NPKLM slučaju tu je i održavanje gotovo 600 kilometara mreže i popravci kvarova. Potom plaće zaposlenih, gorivo, materijal, odvodnja, pročišćavanje te ostali troškovi poslovanja. Zatim se procjenjuje koliko će vode tijekom godine biti isporučeno korisnicima i na temelju toga određuju se fiksni i varijabilni dio cijene. Cilj je da prihodi od vodnih usluga pokriju stvarne i opravdane troškove sustava, da se cijena ne određuje bez kontrole diljem lijepe naše kako kojem direktoru padne na pamet.
Prije donošenja odluke provedeno je javno savjetovanje, tijekom kojeg je zaprimljen jedan prijedlog građana, a NPKLM ga je u cijelosti prihvatio. Osim toga, poskupljenje vode podržali su čelnici većine gradova i općina koji su suvlasnici NPKLM-a. Za uvođenje jedinstvene cijene glasali su svi predstavnici koji su bili nazočni Skupštini, među njima i predstavnici Korčule, Blata, Lumbarde i Vele Luke, dok predstavnici Općine Ston i Grada Opuzena nisu bili prisutni. Odluka je tako donesena s 89,85 posto suvlasničkih udjela.
Kolika će biti cijena vode?
Varijabilni dio cijene javne vodoopskrbe raste na 1,83 eura po kubiku, dok će fiksni dio računa iznositi 4,87 eura mjesečno, uz dodatne stavke za odvodnju i pročišćavanje ondje gdje one postoje. Riječ je o poskupljenju koje će zasigurno izazvati nezadovoljstvo građana, posebno u vremenu kad rastu gotovo svi životni troškovi. No direktor Cebalo ističe kako nije imao izbora.
„Donošenje jedinstvene cijene za cijelo područje zakonska je obveza nakon reforme vodnog sektora, dosadašnji model više nije održiv. Trenutačno poslujemo s akumuliranim gubitkom, 2025. godina zaključena je s 571 tisuću eura gubitka, dok su posljednjih godina višestruko porasli troškovi električne energije, goriva, materijala, usluga i rada“, objašnjava Cebalo.
Posljednje redovno povećanje za Korčulane dogodilo se 2012. godine. Sljedeće poskupljenje dogodilo se 2022. kad je uveden dodatak na cijenu zbog preko noći naglog poskupljenja struje. Četiri i pol godine kasnije, uvodi se novi model obračuna.
Zanimljiv je podatak da je cijena vode danas 30 posto viša nego 2012. godine, dok je u istom razdoblju inflacija narasla gotovo 48 posto. Drugim riječima, cijena vodne usluge rasla je sporije od ukupnog rasta cijena u gospodarstvu.
Prema izračunima, prosječni mjesečni račun za kućanstvo na uslužnom području 39 iznosit će 35,26 eura, dok je hrvatski prosjek 32,10 eura, odnosno oko deset posto manje. NPKLM pritom upravlja jednim od infrastrukturno najzahtjevnijih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj, voda do korisnika dolazi iz izvorišta Prud, a mreža cjevovoda duga je gotovo 600 kilometara s brojnim prepumpavanjima kako bi stigla do krajnjih dijelova mreže.
Zašto Ston ne plaća isto?
Jedina iznimka u novom sustavu jest Općina Ston, za koju je uvedeno posebno tarifno područje. Razlog nije povlašteni položaj, razlog je socijalno osjetljiva mjera prilagodbe.
Naime, Ston je prije reforme bio dio sustava Vodovoda Dubrovnik, gdje su zbog velikog broja gospodarskih korisnika i turističkih objekata cijene za kućanstva bile osjetno niže. Nakon pripajanja NPKLM-u te nakon uvođenja jedinstvene tarife, Ston bi doživio toliki cjenovni skok da bismo ga prije mogli nazvati šok. Zato će Ston privremeno imati nižu varijabilnu cijenu vode od 1,17 eura po kubiku, dok će se od 1. srpnja 2027. spojiti s ostatkom sustava i plaćati isto kao i svi drugi.
U prvih šest mjeseci NPKLM je praktički izgradio temelje novog poduzeća. Na nedavnoj Skupštini donesen je četverogodišnji plan rada, uređena je organizacija za 104 zaposlenika i ispunjena zakonska obveza donošenja jedinstvene cijene vode. Zamislite da u jednu tvrtku spajate osam dosad zasebnih vodovoda, od kojih je svaki imao svoje zaposlenike, pravilnike, cijene, projekte, ugovore i način poslovanja. Sve je to trebalo objediniti u jedan sustav koji danas posluje kao NPKLM, a vodoopskrbi je dodana i odvodnja, odnosno kanalizacija.
Foto: JUGInfo.hr, NPKLM vodovod i odvodnja,
Naslovna fotografija: AI / Ilustracija









