Zbog ‘stao sam samo na dvije minute’, netko može teško stradati ili čak poginuti

Osobe s invaliditetom svakodnevno se suočavaju s preprekama koje većina građana često ni ne primjećuje. Nepropisno parkirano vozilo na nogostupu, blokiran pješački prijelaz ili zauzet pristupni otok za mnoge predstavljaju tek trenutnu neugodnost, dok za slijepe, slabovidne, gluhe, nagluhe te osobe smanjene pokretljivosti mogu značiti ozbiljan sigurnosni rizik. 

Upravo zato Postaja prometne policije Dubrovnik 31. srpnja provodi preventivno-represivnu akciju “Siguran korak za sve”, u suradnji s Udrugom gluhih i nagluhih te Udrugom slijepih Dubrovačko-neretvanske županije.

Cilj akcije nije isključivo sankcioniranje prometnih prekršaja, već prije svega razvijanje svijesti da prometna sigurnost počinje odgovornošću svakog pojedinca.

Dugogodišnja suradnja za sigurnije okruženje

Kako ističe Denis Pavela, viši policijski službenik za prometnu preventivu, suradnja prometne policije s udrugama koje okupljaju osobe s invaliditetom nije novost, već dio kontinuiranog rada usmjerenog na zaštitu najranjivijih skupina u prometu.

“Na zajedničkim sastancima iz prve ruke čujemo s kakvim se problemima osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom kretanju. Upravo nam takve informacije pomažu da preventivne aktivnosti usmjerimo ondje gdje su najpotrebnije i da zajednički pronađemo rješenja koja će povećati sigurnost svih sudionika u prometu”, naglašava Pavela.

Akcija će se provoditi od 8 do 12 sati na području Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala, gdje će policijski službenici zajedno s komunalnim redarstvom obilaziti najfrekventnije prometnice i pješačke zone.

Svaki nepropisno parkirani automobil može postati prepreka

Poseban naglasak stavljen je na pješačke prijelaze, nogostupe, prometne otoke i druge površine namijenjene sigurnom kretanju pješaka. Upravo su ta mjesta često blokirana vozilima koja su zaustavljena ili parkirana protivno prometnim propisima.

“Vozači ponekad ne razmišljaju da automobil ostavljen na nogostupu ili uz pješački prijelaz nekome može potpuno onemogućiti sigurno kretanje. Ono što je nekome nekoliko minuta parkiranja, drugome može predstavljati ozbiljnu opasnost ili prisiliti osobu da se kreće kolnikom među vozilima”, upozorava Pavela.

Osim nadzora i sankcioniranja najtežih prekršaja, policijski službenici građanima će dijeliti edukativne letke s praktičnim savjetima o odgovornom ponašanju u prometu i važnosti poštivanja prostora namijenjenog osobama s invaliditetom.

Prevencija donosi dugoročne rezultate

Prometni stručnjaci već godinama ističu kako se trajni rezultati ne postižu isključivo represijom. Kombinacija edukacije, suradnje lokalne zajednice i dosljedne kontrole pokazuje se kao najučinkovitiji model za promjenu prometnih navika.

Pavela ističe kako upravo preventivni dio ove aktivnosti ima posebnu vrijednost.

“Naš cilj nije napisati što veći broj kazni. Želimo da građani razumiju zašto su nogostupi, pješački prijelazi i pristupne površine slobodni. Kada ljudi shvate kakve posljedice nepropisno parkiranje može imati za osobe s invaliditetom, puno će češće sami donositi odgovorne odluke.”

Problem nisu samo turisti

Iako se tijekom turističke sezone često ističe problem nepropisnog parkiranja stranih posjetitelja, iskustva prometne policije pokazuju da odgovornost dijele i domaći vozači.

Najviše prijava građana odnosi se na parkiranje na autobusnim stajalištima, prometnim trakama i drugim zabranjenim površinama, a kao kritične lokacije izdvajaju se pojedini dijelovi Dubrovnika, uključujući plato Pile, Vukovarsku ulicu i Mokošicu.

“Građani sve češće prijavljuju ovakve prekršaje, što pokazuje da raste svijest o važnosti prometnog reda. Ipak, još uvijek postoji dio vozača koji zbog vlastite komocije ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu”, kaže Pavela.

Prometna kultura mjeri se brigom za najranjivije

Akcija “Siguran korak za sve” šalje jasnu poruku da prometna sigurnost nije isključiva odgovornost policije, nego zajednički zadatak institucija, lokalne samouprave, udruga i građana.

Poštivanje prometnih propisa nije samo zakonska obveza, nego i pitanje međusobnog poštovanja i društvene odgovornosti. Slobodan nogostup, pristupačan pješački prijelaz i neometano kretanje osoba s invaliditetom nisu privilegija, već temeljno pravo svakog građanina.

Upravo zato ova akcija nadilazi okvire uobičajenog prometnog nadzora – ona podsjeća da se razina prometne kulture jednog društva najbolje vidi po tome koliko brine o svojim najranjivijim članovima.