Evo kako bi izgledao preizgrađeni Dubrovnik za deset godina da Franković nije rekao dosta

Donošenje novog Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika ušlo je u završnu fazu, a uz promjene u prostoru donijelo je i velike napetosti. Zbog ozbiljnih pritisaka i sigurnosnih procjena, dubrovački gradonačelnik Mato Franković ponovno je pod policijskom zaštitom. Razlog leži u novom dokumentu koji znatno ograničava daljnju gradnju i trajno prekida dugogodišnju praksu prekomjerne izgrađenosti.

Izrađivači plana radili su na ovom dokumentu punih devet godina kako bi osigurali njegovu pravnu i financijsku stabilnost. Ključna promjena odnosi se na brisanje čak 180 dosadašnjih građevinskih zona koje se prenamjenjuju u zelene površine. Obuhvaćeno je 175 pojedinačnih parcela, uglavnom u vlasništvu građevinskih investitora i tvrtki, na kojima je bila predviđena gradnja apartmanskih naselja i komercijalnih stambenih zgrada. Prema stručnim procjenama, ukupna vrijednost zemljišta kojima se gubi mogućnost gradnje kreće se između 500 i 700 milijuna eura.

U intervju za Večernji list, gradonačelnik Mato Franković je istaknuo da , u slučaju da se ne usvoji novi GUP, Dubrovnik će izgradnjom postat neprepoznatiljiv i za desetak godina možemo zaboraviti na Grad kakvog sada znamo.

Predstavnici gradskih vlasti ističu kako su prijašnji prostorni planovi, donošeni još od početka dvijetisućitih godina, uglavnom išli na ruku investitorima, dok je Grad bio u drugom planu. Kako bi se spriječila daljnja devastacija najosjetljivijih dijelova grada, donesena je i odluka da se u zaštićenom području i kontaktnoj zoni povijesne jezgre uopće ne izdaju nove građevinske dozvole sve do službenog usvajanja novog GUP-a.

Isto pravilo vrijedi i za bespravnu gradnju. Svi pokušaji naknadnog usklađivanja stanja na terenu s izmjenama dozvola, što je bio slučaj s pojedinim velikim projektima u gradu, odsada se strogo odbijaju. Poruka gradske uprave jest da zakon i urbanistička pravila moraju vrijediti jednako za sve, bez obzira na veličinu i snagu investitora.

Priča o građevinskom lobiju u Hrvatskoj dobila je i širu dimenziju nakon nedavnog izvješća Europola, koje upozorava na trend pranja novca kroz nekretnine i građevinske projekte na ovom području. Unatoč velikim financijskim interesima i pritisku koji prati ovaj postupak, iz Grada poručuju kako je ovo posljednji trenutak za zaustavljanje betonizacije te da će se prostor i autohtoni izgled Dubrovnika beskompromisno zaštititi.

Foto: ilustracija/AI