Komarci imaju svoje favorite: Zbog ovih razloga komarci će prije izabrati vas nego osobu pokraj vas

Zašto neke komarci obožavaju, a druge gotovo i ne diraju? Mato Lakić otkriva što ih zapravo privlači

Dok jedni tijekom ljetne večeri jedva primijete poneki ubod, drugi se već nakon nekoliko minuta bore s desecima uboda i neugodnim svrbežom. Mnogi će reći da imaju “slatku krv”, no znanost nudi sasvim drugačije objašnjenje.

Kako pojašnjava Mato Lakić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju, činjenica je da komarci neke ljude biraju znatno češće nego druge.

“Studije su pokazale kako neke osobe mogu biti i do 100 puta privlačnije komarcima od nekih drugih”, ističe Lakić.

No, dodaje kako komarce ne treba promatrati samo kao dosadnu ljetnu napast. Njihov značaj puno je veći jer mogu biti prijenosnici različitih zaraznih bolesti.

“Kad razmišljamo o komarcima, većini ljudi prvo na pamet padne dosadno zujanje, ubodi i svrbež, ali puno je značajnija činjenica da komarci mogu prenijeti opasne zarazne bolesti, poput malarije i žute groznice, ali i bolesti koje postoje u Hrvatskoj, kao što su groznica Zapadnog Nila i denga groznica”, upozorava Lakić.

Komarci ne grizu nasumično

Krv sišu isključivo ženke komaraca, kojima su proteini iz ljudske krvi potrebni za razvoj jajašaca. Do izvora hrane dolaze pomoću iznimno osjetljivih receptora koji im omogućuju pronalazak čovjeka i na udaljenosti od nekoliko desetaka metara.

Kako objašnjava Lakić, komarci koriste kombinaciju različitih podražaja – kemijskih, toplinskih i vizualnih.

Privlače ih vlaga, toplina tijela, mirisi kože, ali i način na koji izgledamo iz njihove perspektive.

“Moramo znati što privlači komarce. Oni se koriste vlagom, toplinom, vizualnim i mirisnim podražajima kako bi usmjerili let i pronašli izvor hrane”, objašnjava Lakić.

Dodaje kako neki ljudi jednostavno proizvode veću količinu određenih tvari koje komarci prepoznaju kao privlačne, dok ih drugi proizvode manje.

Ugljikov dioksid najveći je “magnet” za komarce

Jedan od najvažnijih signala pomoću kojih komarci pronalaze čovjeka jest – naš dah.

“Mi kada izdišemo, izdišemo ugljikov dioksid i upravo je on jedan od najvažnijih čimbenika koji privlači komarce”, ističe Lakić.

Osim ugljikovog dioksida, ulogu imaju i druge tvari koje naše tijelo prirodno proizvodi, poput mliječne kiseline, acetona i amonijaka koji se mogu oslobađati kroz znoj.

Posebno zanimljivo je da svaka osoba ima svoj jedinstveni miris kože.

“To je zapravo neki kemijski potpis svakog čovjeka. Na njega utječu genetika, proizvodnja određenih tvari, ali i bakterije koje normalno žive na našoj koži”, pojašnjava Lakić.

Upravo kombinacija svih tih čimbenika određuje hoćemo li komarcima biti “privlačna meta”.

Zašto ih privlače sport, alkohol i tamna odjeća?

Komarci ne reagiraju samo na mirise. Toplina tijela također im pomaže u pronalasku čovjeka, pa će češće napadati osobe koje su upravo vježbale, intenzivno se znoje ili se nalaze u toplom okruženju.

“Ako ljudi vježbaju ili je vruće pa se tijelo zagrije, komarci lakše pronalaze toplije dijelove tijela. Također, konzumacija alkohola može povećati prokrvljenost i na taj način utjecati na veću privlačnost komarcima”, objašnjava Lakić.

Ulogu igra i odjeća. Tamne boje poput crne, tamnoplave i crvene privlače više komaraca nego svijetle boje.

Postoje i istraživanja koja povezuju krvnu grupu O s nešto većom privlačnošću određenim vrstama komaraca, no Lakić naglašava kako je taj utjecaj relativno malen u usporedbi s mirisom kože.

Kada je riječ o hrani, primjerice pivu, još uvijek nema dovoljno čvrstih dokaza koji bi potvrdili da određena prehrana značajno utječe na privlačnost komarcima.

Idealni uvjeti za komarce su između 20 i 30 stupnjeva

Na brojnost i aktivnost komaraca snažno utječu i okolišni uvjeti.

“Za komarce je idealna temperatura između 20 i 30 stupnjeva. Već ispod 15 stupnjeva vrlo rijetko lete, dok iznad 35 stupnjeva njihova aktivnost značajno opada”, navodi Lakić.

Visoka vlaga zraka odgovara im jer sprječava njihovo isušivanje, zbog čega su posebno aktivni u toplim i sparnim razdobljima.

Većina komaraca najaktivnija je od sumraka do zore, dok je poznato da tigrasti komarac bode tijekom cijelog dana.

“Vjetar im također predstavlja problem jer su komarci slabi letači. Zato ih jači vjetar može spriječiti u letu, a slično djeluje i ventilator”, dodaje Lakić.

Kako se najbolje zaštititi od uboda?

Kada je riječ o zaštiti, važnu ulogu imaju repelenti, ali ih treba pravilno koristiti.

Mato Lakić preporučuje korištenje sredstava koja sadrže djelatne tvari poput DEET-a ili ikaridina, jer se smatraju među učinkovitijim zaštitama protiv komaraca.

“Repelenti se nanose na otvorene dijelove tijela. Ako su otkrivene ruke, potrebno ih je nanijeti i na šake, a važno je zaštititi i područje vrata”, objašnjava.

Osim kemijske zaštite, pomaže i jednostavna fizička zaštita:

• dugi rukavi,
• duge hlače,
• svijetla odjeća,
• izbjegavanje izlaganja u vrijeme najveće aktivnosti komaraca.

Prirodni pripravci također mogu imati određeni učinak.

“Najviše dokaza za repelentni učinak imamo za limunski eukaliptus i mačju metvicu, a određeni učinak mogu imati i citronela, lavanda i majčina dušica, posebno kada se koriste u obliku koncentrata ili eteričnih ulja”, kaže Lakić.

Klimatske promjene mijenjaju ponašanje komaraca

Promjene u okolišu utječu i na populaciju komaraca.

Toplije temperature, češće poplave i promjene u količini oborina stvaraju povoljnije uvjete za njihov razvoj.

“Kada se drastično promijene okolišni uvjeti, mijenjaju se i životinje i biljke koje se tu nalaze. Ako imamo češće poplave, imamo i više komaraca”, objašnjava Lakić.

No, naglašava kako građani sami mogu napraviti mnogo kako bi smanjili njihov broj.

Jedna od najvažnijih mjera zaštite nije samo korištenje repelenata, nego uklanjanje mjesta gdje se komarci razmnožavaju.

Lakić podsjeća na kampanju “Prestanimo uzgajati komarce” kojom se željelo osvijestiti građane da često nesvjesno stvaraju idealne uvjete za razvoj komaraca.

“Kad mislimo tko uzgaja komarce, kažemo nitko. Međutim, često ih upravo mi nesvjesno uzgajamo”, upozorava.

Ako se voda zadržava dulje od sedam dana u posudama, kantama, bačvama, teglama, olucima ili drugim spremnicima, to može postati idealno mjesto za razvoj ličinki.

“Svaka stajaća voda koja stoji dulje od sedam dana može biti leglo komaraca. Zato je najvažnije osvijestiti ljude da prazne ili prekrivaju takve spremnike jer u suprotnom sami uzgajaju komarce u svojoj okolini”, ističe Lakić.

Prevencija počinje prije prvog uboda

Iako postoje brojni načini zaštite od komaraca, od repelenata do zaštitne odjeće, stručnjaci upozoravaju da je najbolja obrana – prevencija.

Uklanjanjem stajaće vode, održavanjem okoliša i odgovornim ponašanjem svaki pojedinac može značajno smanjiti broj komaraca u svojoj blizini.