ŠTO NAKON POŽARA? Ne režite masline i lozu, detaljne upute ministarstva kako spasiti nasade

Nakon velikog požara koji je proteklih dana zahvatio područje Male Kapje između Smokvice i Blata te uništio brojne maslinike i vinograde, mnogi se poljoprivrednici pitaju kako spasiti ono što je ostalo.

Stručnjaci upozoravaju da je upravo prvih nekoliko dana nakon požara presudno za oporavak nasada te da ishitrene odluke, osobito rezidba, mogu napraviti više štete nego koristi. Viša stručna savjetnica Zrinka Favro iz Ministarstva poljoprivrede pripremila je preporuke za obnovu opožarenih vinograda i maslinika.

U proteklih par dana izbilo je više požara na više lokaliteta Dubrovačko-neretvanske županije i to otoci Korčula, Lastovo, Mljet, te Dubrovačko primorje i Delta Neretve. Od svih najviše je stradalo područje Male Kapje na otoku Korčuli. Uslijed požara  stradali su višegodišnji nasdi maslina i vinograda.

Sanacija vinograda i maslinika nakon požara zahtjeva brzu procijenu štete ali  i strpljenje, jer prebrza ili kriva prosudba  može trajno uništiti preživjele biljke. 

Kako se požari, većinom, događaju uslijed velikih suša i visokih temperature , a samo područje gašeno je slanom vodom, ono što je prvo potrebno biljci je voda, te se treba pristupiti navodnjavanju i prskanju. Preporučuje se obilno isprati i poprskati lišće i debla slatkom vodom kako biste odstranili kristale soli prije nego što naprave trajne ožegotine. Obilno natapati tlo oko korjenovog sustava kako bi se sol potisnuli u dublje slojeve tla, izvan dosega aktivnog korjena. Uz to obaviti plitku obradu tla kako bi se razbila pokorica i omogućilo disanje korjena te upijanje vlage.

Preživjele biljke s malo lisne mase u što kraćem vremenskom roku poprskati aminokiselinama  (poput preparata Drin, Megafol, Delfan, Isabion, Tora fusion, Siapton…) Biljka troši golemu energiju za zacjeljivanje, a aminokiseline joj daju gotov “građevni materijal” bez da gubi energiju na njihovu sintezu.

Nije preporučljivo neposredno nakon  požara dodavati mineralna gnojiva zbog mogućnosti povećanja salaniteta u zoni korijena. Izbjegavati  dodavanje gnojiva s povećanim udjelom dušika  u kasno ljeto ili jesen  kako bi se izbjegao rast mladih izboja koji neće stići odrvenjeti prije zime , pa bi ih prva bura ili mraz uništili.

Preporučuje se napraviti analizu tla i ako analiza pokazuje da je tlo pretrpjelo jaku salinizaciju, u jesen se u tlo unosi gips. Kalcij iz gipsa istiskuje natrij iz tla i pomaže u ispiranju soli.

Vinova loza:

Kod nasada vinove loze rezidbu obavite prema stupnju oštećenja.

U slučajevima s djelomično oštećenim trsovima ne nužno odma napraviti rezidbu.  Uputno je ostaviti trs da potjera nove mladice, te napraviti rezidbu do zdravog tkiva u proljeće.

Preporučuje se napraviti zelenu rezidbu i skinuti rod kako bi se trs prije oporavio.

Kod teškog oštećenja gdje je izgorio cijeli nadzemni dio  i trs ne pokazuje znakove života do idućeg proljeće, korijen je odumro i biljku je potrebno iskrčiti.

Vinogradi koji su zadržali lisnu masu nastaviti tretirati sa zaštitnim sredstvima.

Maslina:

Za razliku od vinove loze maslina ima iznimnu sposobnost regeneracije, no ključno je primijeniti točan model obnove prema razini oštećenja tkiva.

U slučajevima da je  vatra potpuno zahvatila krošnju, a kora na deblu je crna, ispucala i odvojena od drva, provodi se radikalna obnova. Stablo se u potpunosti pili u razini tla ili odmah iznad guka/panja.   Ovakva rezidba ima za cilj da iz panja iduće proljeće potjeraju  nove mladice. Prve godine ostavljaju se  svi izboje kako bi korijen uspostavio ravnotežu s nadzemnim dijelom. Tijekom idućih 3 do 4 godine postupnon se  puklanjaju mladice i pristupa se formiranju  uzgojnog oblika.

U slučaju da su izgorjeli samo dijelovi krošnje, a deblo i glavne skeletne grane imaju neoštećenu, zdravu koru, pristupa se povratnom rezu.    Ne preporučuje se odmah po požaru obavljati rezidbu  jer je  teško uočiti točnu granicu između zdravog i mrtvog tkiva. Preporučuje se pričekati prvu obilniju jesensku kišu, nakon koje će  maslina  sama pokazati gdje je tkivo živo tako što će izbaciti nove mladice.  U tom periodu pristupiti odstranjivanju  suhih, nagorenih  i ispucalih grane točno do mjesta gdje počinje zdravo tkivo i gdje su izbili novi izboji.

Sve veće rezove nastale piljenjem obvezno premažite voćarskim voskom kako bi se spriječilo isušivanje i prodor gljivica.  Oštećena kora i rezovi idealan su ulaz za bakteriju Pseudomonas savastanoi(uzročnik raka masline).

Nakon obavljene rezidbeu što kraćem vremenu tretirati stabla blagim bakrenim fungicidom (Neoram, Nordox, Cuprablau) kako bi se spriječila moguća zaraza uzročnicima gljivičnih i bakterijskih oboljenja.

Tekst i foto: Zrinka Favro, Općina Blato