Lipanj donio pad ukupnih dolazaka na jugu Hrvatske, ali rast s važnih emitivnih tržišta

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom lipnja 2026. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 322.044 turističkih dolazaka, što je 4,1 posto manje nego u lipnju prošle godine. Istodobno je ostvareno 1.270.307 noćenja, odnosno 3,4 posto manje nego u lipnju 2025.

Unatoč ukupnom padu, pojedina emitivna tržišta bilježe vrlo dobre rezultate. Najviše stranih gostiju ponovno je stiglo iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su ostvarile rast dolazaka od 3,2 posto. Značajan rast zabilježila je i Poljska (+8,0 %), dok je među većim tržištima posebno snažno porasla Španjolska (+11,7 %).

Među tržištima koja ostvaruju veće relativne stope rasta ističu se Mađarska (+70,4 %), Brazil (+19,2 %), Japan (+13,7 %), Ukrajina (+5,5 %), Belgija (+2,4 %) i Norveška (+1,7 %).

S druge strane, pad dolazaka zabilježen je s tradicionalno najvažnijih europskih tržišta. Broj gostiju iz Ujedinjene Kraljevine smanjen je za 1,5 posto, iz Njemačke za čak 23,8 posto, iz Francuske za 8,4 posto, Slovenije za 6,2 posto, Australije za 19,6 posto, Irske za 9,0 posto te Kanade za 5,4 posto. Blagi pad bilježi i domaće tržište (-3,2 %).

Rezultati u prvih šest mjeseci

U razdoblju od siječnja do kraja lipnja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 811.191 dolazak, što je gotovo na razini prošle godine (-0,2 %), dok je ostvareno 2.794.149 noćenja, odnosno 0,8 posto manje nego u istom razdoblju 2025. godine.

Najveće emitivno tržište u prvih šest mjeseci bile su ponovno Sjedinjene Američke Države, koje su ostvarile 120.210 dolazaka, uz rast od 8,6 posto. Izrazit rast ostvarila je i Poljska (+17,1 %), dok domaći gosti bilježe povećanje od 4,5 posto. Pozitivni trendovi vidljivi su i na tržištima Španjolske (+10,2 %), Kanade (+8,6 %), Bosne i Hercegovine (+2,9 %), Belgije (+1,5 %) i Češke (+0,9 %), dok se među tržištima s najvećim relativnim rastom izdvajaju Japan (+19,7 %) i Brazil (+18,4 %).

Istodobno se nastavlja pad dolazaka s dijela tradicionalnih europskih tržišta. Njemačka bilježi pad od 4,7 posto, Francuska od 7,8 posto, Slovenija od 6,1 posto, Nizozemska od 7,6 posto, Italija od 4,5 posto, Australija od 16,5 posto, Kina od 25,4 posto te Finska od 21,4 posto.

Podaci pokazuju da se struktura emitivnih tržišta i dalje mijenja. Dok pojedina tradicionalna europska tržišta ostvaruju slabije rezultate, rast dolazaka iz Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Španjolske te nekoliko udaljenijih tržišta ublažava ukupni pad turističkog prometa u prvoj polovici godine.