DAN KAD JE MORE PROGUTALO VALU Prije 48 godina mjesto je pogodio najveći meteotsunami u hrvatskoj povijesti

Prvi dan ljeta 1978. godine u Veloj Luci počeo je sasvim uobičajeno. Nitko nije slutio da će upravo tog jutra mjesto doživjeti jednu od najvećih prirodnih katastrofa u povijesti.

Oko 6:15 sati ujutro po lokalnom vremenu more je počelo naglo rasti. Prvi val prelio se preko rive i gatova te počeo prodirati u prizemlja kuća uz more. U svega nekoliko minuta poplavljeni su podrumi, pucali su zidovi, a barke nošene strujama kidale su konope i završavale na obali.

No pravi šok tek je slijedio.

Nedugo nakon prvog naleta, more se iznenada povuklo. Gornji dio vale ostao je u potpunosti nasuho, a brodovi su ostali nasukani na mulju. Svjedoci su kasnije pričali da se luka čitava pretvorila u kopno.

Vrhunac katastrofe dogodio se oko 9 sati ujutro. Tada je Velu Luku pogodio najveći val, procijenjene visine oko šest metara. More je prodrlo duboko u mjesto, a na pojedinim mjestima dosegnulo je gotovo razinu prvog kata kuća.

Jedan od najzanimljivijih zabilježenih detalja odnosi se na trajekt “Vis”, koji je tog jutra plovio na redovnoj liniji Lastovo – Vela Luka – Split. Kapetan je pri ulasku u velolučku valu primijetio neuobičajeno snažne morske struje. Kad je kroz dalekozor vidio da je riva već pod morem, odlučio je ne ulaziti u luku te nastaviti plovidbu prema Splitu. Koliko je dobra ta odluka bila, kapetan će doznati tek u narednim danima.

Posebno se istaknuo fantastičan potez tadašnjeg direktora Elektre Vela Luka, Ivice Perčića, koji je odmah nakon prvog vala isključio električnu energiju za cijelo mjesto. Procjenjuje se da je upravo ta odluka spriječila moguće smrtne slučajeve uslijed strujnih udara u poplavljenim objektima. Drugim riječima, profesionalnom i stručnom reakcijom, direktor Perčić spasio je živote mnogih Velolučana.

Posljedice su bile goleme, materijalna šteta ogromna. Oštećena je benzinska postaja, pošta, hoteli, brodogradilište Greben, tvornica Jadranka, ljekarna, Kalos te deseci kuća i poslovnih objekata. Izmiješanog goriva, ulja i mulja bilo je po cijeloj vali.

Nekoliko dana kasnije, posebna komisija procijenila je ukupnu štetu na oko 7 milijuna američkih dolara, što je tada predstavljalo čak 23 posto godišnjeg dohotka cijelog otoka Korčule! Činilo se da se Vela Luka neće nikad oporaviti od te katastrofe.

Iako je najveća jadranska vala pretrpjela najveću štetu, valovi su istog dana zabilježeni duž cijele obale. Ozbiljni poremećaji mora zabilježeni su u Gružu i Rijeci dubrovačkoj, u Slanom, Cavtatu, Budvi, Baru, Visu, Komiži, Hvaru, Starom Gradu i Splitu. Ipak, nijedno mjesto nije bilo pogođeno kao Vela Luka.

Godinama se nagađalo što je uzrokovalo katastrofu. Spominjali su se potres u Grčkoj, ciklona nad Jadranom pa čak i klasični tsunami. Kasnija istraživanja pokazala su da se radilo o meteotsunamiju, iznimno rijetkoj pojavi u kojoj atmosferski poremećaji tlaka stvaraju valove koji se u određenim zaljevima pojačavaju do katastrofalnih razmjera. Veloluški meteotsunami do danas ostaje zabilježen kao najveći u hrvatskoj povijesti.

Danas, gotovo pola stoljeća kasnije, datum 21. lipnja 1978. stoji zabilježen na zgradi veloluške škole. Osim što obilježava jezivu razinu mora tog kobnog dana, svjedoči o razornoj snazi prirode u čijim smo rukama ništa više do krhkih igračaka.

Foto: dio fotografija je screenshot HRT-ovog dokumentarca dostupnog na YouTube kanalu, dio fotografija preuzet s FB profila RADIO M Vela Luka,