Dubrovački kardiolog upozorava: Infarkti sve češće pogađaju mlađe osobe, a sve češći uzrok je jedan opijat

Bolesti kardiovaskularnog sustava i dalje su među najčešćim zdravstvenim problemima današnjice, a liječnici upozoravaju kako se dobna granica za pojavu ozbiljnih srčanih bolesti sve više spušta. O uzrocima, prevenciji i novim rizicima razgovarali smo s kardiologom iz dubrovačke Opće bolnice dr. Perom Markunovićem. Prema njegovim riječima, među najčešćim srčanim bolestima ističu se srčano zatajenje i koronarna bolest srca.

„Srčano zatajenje najčešće je povezano sa životnom dobi. Starije osobe imaju znatno veći rizik razvoja ove bolesti. Nakon toga slijede koronarne bolesti srca, odnosno bolesti krvnih žila srca, na čiji razvoj utječu genetika, dob i spol“, pojasnio je dr. Markunović.

Iako na neke čimbenike, poput genetike i starenja, ne možemo utjecati, dr. Markunović ističe kako velik dio rizika ipak možemo smanjiti promjenom životnih navika.

„Najvažniji čimbenici na koje možemo utjecati su nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje i nezdrava prehrana“, rekao je.

Posebno zabrinjava činjenica da se infarkti sve češće pojavljuju kod mlađih ljudi.

„Danas više nije neuobičajeno da osoba rođena 1978. doživi infarkt. Ne povećava se nužno ukupan broj infarkta, nego se smanjuje dob u kojoj se oni pojavljuju“, istaknuo je dr. Markunović.

Kao jedan od glavnih problema navodi promjenu životnih navika, osobito prehrane.

„Velik broj tih pacijenata ima slične navike – premalo se kreću i hrane se izrazito nezdravo. Prerađena hrana postaje jedan od značajnih čimbenika rizika. Pušenje je i dalje među najvećim problemima, ali sve više vidimo i posljedice prehrane bogate industrijski prerađenim proizvodima.“

Dodaje kako se prehrambene navike posljednjih desetljeća značajno mijenjaju.

„Kada smo bili djeca, većina nas jela je ribu, blitvu, domaće meso i tradicionalne namirnice. Danas velik broj mladih svakodnevno konzumira pekarske proizvode, hamburgere i brzu hranu. Takva prehrana potiče kronične upalne procese u organizmu i povećava rizik ne samo od kardiovaskularnih nego i od malignih bolesti.“

Jedan od rizika o kojem se posljednjih godina sve više govori jest povezanost konzumacije kokaina i srčanih udara. Dr. Markunović ističe kako je riječ o stvarnom medicinskom problemu.

„Kokain je poznat uzročnik infarkta, a u medicini postoji i pojam ‘kokainski infarkt’. Živimo u vremenu kada je kokain dostupniji nego prije i važno je upozoriti ljude da rekreativna konzumacija droga može značajno povećati rizik od srčanog udara.“

Objasnio je i po čemu se takav infarkt razlikuje od klasičnog.

„Klasični infarkt najčešće nastaje zbog začepljenja krvne žile ugruškom. Kod kokaina dolazi do snažnog suženja krvnih žila. Kokain izaziva grč ili spazam stijenki krvnih žila. U nekim slučajevima zbog toga nastane ugrušak, a u drugima je suženje toliko jako da srčani mišić više ne dobiva dovoljno krvi i kisika.“

Iako liječnici u praksi primjećuju određene trendove, službene statistike o broju infarkta izravno povezanih s kokainom teško je dobiti.

„Pacijente ne testiramo rutinski na droge, osim ako za to postoji medicinska indikacija. Također, odnos liječnika i pacijenta temelji se na povjerenju.“

Naglašava kako je uloga liječnika pomoći pacijentu, a ne osuđivati ga.

„Ako mi pacijent kaže da je konzumirao kokain prije infarkta, moj posao nije da ga izlažem problemima. Moj posao je liječiti ga i objasniti mu da mu takvo ponašanje ozbiljno ugrožava zdravlje.“

Prema njegovim riječima, upravo zato je važno otvoreno govoriti o ovoj temi.

„Mnogi ljudi koji povremeno konzumiraju drogu nisu svjesni da ona može izazvati infarkt. Ne ulazim u raspravu o tome je li takvo ponašanje ispravno ili nije, ali činjenica je da velik broj ljudi nije upoznat sa svim zdravstvenim rizicima.“

Zaključuje kako je prevencija ključna – prestanak pušenja, zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i svijest o rizicima mogu značajno smanjiti mogućnost razvoja teških srčanih bolesti.