Paušalci, izračunali smo do eurocenta koliko ćete više davati državi

Vlada je u srijedu, 28. svibnja, usvojila paket antiinflacijskih mjera koji, između ostalog, mijenja pravila paušalnog oporezivanja obrtnika. Ministar financija Tomislav Ćorić najavio je da promjene neće zahvatiti najniže razrede, no za one s višim prihodima teret će osjetno porasti. Iznose smo provjerili na temelju službene prezentacije Ministarstva financija i izračunali sve do eurocenta.

Što se mijenja i zašto

Broj paušalnih obrta porastao je s 27.624 u 2017. na 101.564 krajem 2025. godine, dok je broj obrtnika koji vode poslovne knjige u istom razdoblju pao s 72.673 na 62.553. Vlada taj obrnuti trend pripisuje pojavi tzv. prikrivenog nesamostalnog rada, odnosno prelasku zaposlenika iz klasičnog radnog odnosa u paušalnu djelatnost radi znatno nižeg poreznog opterećenja. Prema Vladinim podacima, paušalni obrtnik u najvišem razredu zadržava 55.428 eura od 60.000 eura prihoda, dok zaposlenik s istim bruto primanjima prima 38.616 eura neto. Upravo tu razliku Vlada želi smanjiti.

Promjene zahvaćaju dva elementa: smanjenje priznatih poreznih izdataka, što podiže poreznu osnovicu, te progresivni rast koeficijenta za izračun doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dosadašnjih sedam razreda smanjuje se na šest jer se prva dva razreda spajaju u jedan.

Obrtnici s godišnjim prihodima do 19.900 eura neće osjetiti nikakvu promjenu ni u porezu ni u doprinosima. Prema podacima Ministarstva financija, u toj skupini nalazi se 59,3 posto svih paušalista.

Kako smo računali?

U naše izračune uključili smo sva tri obvezna davanja: paušalni porez na dohodak, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te obaveznu članarinu Hrvatskoj obrtničkoj komori. HOK članarina iznosi 1,9 posto osnovnog osobnog odbitka, što za 2026. godinu iznosi 11,40 eura mjesečno, odnosno 136,80 eura godišnje i plaća se tromjesečno. Vlada u svojoj prezentaciji HOK ne uključuje, pa su naši iznosi za 136,80 eura viši od onih u Vladinom dokumentu. Novi iznosi doprinosa izračunati su na temelju prosječne bruto plaće od 1.993,00 eura i novih koeficijenata koje je objavilo Ministarstvo financija.

Jedina djelatnost

Za gotovo 60 posto paušalista, one s prihodima do 19.900 eura, ništa se ne mijenja. Od nekada četvrtog, a sada trećeg razreda nadalje davanja rastu progresivno. Najveći teret nosit će obrtnici u najvišem razredu, od 50.001 do 60.000 eura prihoda, kojima ukupna godišnja davanja rastu s 4.571,74 na 8.461,47 eura, što je povećanje od 85,1 posto.

Zaposleni kod drugog poslodavca

Paušalisti koji su istovremeno zaposleni kod drugog poslodavca plaćaju upola niže stope doprinosa jer ih poslodavac već uplaćuje na njihovu plaću, a obveze podmiruju jednom godišnje prema rješenju Porezne uprave. No ni oni nisu imuni na promjene u višim razredima. Ministarstvo financija nije objavilo zasebnu tablicu za tu skupinu, pa su iznosi u drugoj tablici procjena redakcije temeljena na istoj metodologiji. U postotnom smislu, zaposleni paušalisti u najvišim razredima pogođeni su još više od onih kojima je obrt jedina djelatnost, jer su dosad plaćali znatno manje.

Za one koji se približavaju gornjem pragu od 60.000 eura računica se bitno mijenja i vrijedi konzultirati računovođu o tome isplati li se ostati u paušalnom sustavu, prijeći na oporezivanje prema poslovnim knjigama ili osnovati trgovačko društvo. Država od novih mjera očekuje dodatnih 60 milijuna eura prihoda godišnje.