SLUČAJ DUBOVO: Pet ključnih pitanja i isto toliko odgovara na sve strahove i potrebe otočana

U utorak u Čari predstavljen projekt izgradnje Pretovarne stanice Korčula na Dubovu. Prezentaciju su vodili direktor Agencije za gospodarenje otpadom DNŽ Josip Bačić, župan Blaž Pezo i dožupan Joško Cebalo, koji su okupljenim građanima odgovarali na brojna pitanja vezana uz projekt.

U punoj dvorani Doma kulture okupili su se zabrinuti Čarani i Korčulani iz tzv. Inicijative građana otoka Korčule te članovi SDP-a i Možemo. Prisustvovali su također svi otočni načelnici, osim načelnice Lumbarde. Prezentacija je trajala gotovo tri sata, a mi smo izdvojili pet najvažnijih i najčešće postavljenih pitanja.

Zašto se Pretovarna stanica Korčula (u tekstu PS Dubovo) gradi na Dubovu i može li se lokacija promijeniti?

Na to pitanje je na prezentaciji odgovorila načelnica Vele Luke, Katarina Gugić, jedina „preživjela“ načelnica od onih koji su 2019. potpisali zahtjev da se lokacija PS premjesti na Dubovo. Prvotna ideja bila je Sitnica, no samo za potrebe Vele Luke i Blata dok je Korčula trebala dobiti svoju PS. Kad je odlučeno da će otok imati samo jednu PS, Grad Korčula predlaže lokaciju Dubovo, koja je već prostorno planirana kao komunalno-servisna zona, otprilike je na sredini otoka, udaljena od naselja i ljudi. Nakon više sastanaka i zaključaka općinskih vijeća, pokreće se izmjena prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, 2019. šalje se zajednički dopis svih čelnika otoka, a 2021. svih pet (grado)načelnika potpisuje sporazum o financiranju projektne dokumentacije za novu PS Korčula (Dubovo). Lokacija PS se ne može promijeniti, projekt je u poodmakloj fazi na korak do realizacije s pravomoćnom građevinskom dozvolom, a trenutačno je u tijeku javna nabava za odabir izvođača.

Zašto je javnost tek sad doznala za PS Dubovo?

To je pitanje koje treba postaviti otočnim vlastima u sazivu nakon lokalnih izbora 2021. godine, posebno bivšoj vlasti Grada Korčule na čijem se području projekt provodi. U rujnu 2022. godine održani su javna rasprava i javno izlaganje III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Korčule, kojim je PS Dubovo upisana na današnju lokaciju.

Kako je na prezentaciji objasnio direktor Bačić, pristiglo je oko 90 primjedbi i sugestija, no samo jedna odnosila se na PS Dubovo i to administrativne prirode od strane Zavoda za prostorno uređenje DNŽ. Bivša gradonačelnica objavila je Izvješće o javnoj raspravi 2024. godine, no u javnosti nije bilo rasprave o PS Dubovo niti je itko od vijećnika SDP-a i Možemo tijekom protekle četiri godine uputio zahtjev županiji za izmjenu lokacije.

Ako je netko propustio otvoriti ovu temu u trenutku kada su za to postojali proceduralni mehanizmi, onda se odgovor treba tražiti upravo u prošloj gradskoj vlasti. Istina je da su čelnici otočnih JLS tijekom prošle četiri godine jednom zatražili dodatne informacije od Agencije za gospodarenjem otpadom DNŽ, ali ne radi PS niti njene lokacije, već su tražili dodatne informacije o CGO Lučino razdolje. PS Dubovo u fokus javnosti dolazi tek nedavno, nakon lokalnih izbora 2025. godine i promjene vlasti.

Na koji način će se transportirati komunalni miješani otpad s otoka i koliko dugo će se zadržavati na Dubovu?

Prema informacijama predstavljenima na prezentaciji projekta, otpad se na PS Dubovo neće dugotrajno skladištiti niti odlagati, zadržavat će se najviše 24 sata. Cilj pretovarne stanice nije čuvanje otpada, već njegova brza preraspodjela i otprema s otoka.

Sustav je zamišljen tako da manja komunalna vozila prikupljaju miješani komunalni otpad po naseljima diljem Korčule, otpad dovoze u pretovarnu halu na Dubovu, ondje se otpad pretovara u velike transportne kontejnere odnosno šlepere kapaciteta oko 20 tona, nakon toga se svakodnevno otprema s otoka prema Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Drugim riječima, PS Dubovo neće funkcionirati kao odlagalište, već kao logistička točka na koju otpad dolazi, pretovara se i odlazi dalje izvan otoka. Zato je i naglašeno da pretovarna stanica neće raditi prije otvaranja CGO-a jer jedan sustav bez drugoga nema smisla.

Može li PS Dubovo negativno utjecati na tlo, podzemne vode i zdravlje ljudi?

Prema predstavljenom projektu, projekt uključuje zatvoreni sustav pretovara otpada, vodonepropusne manipulativne površine, sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda, spremnike za otpadne vode, hidrantsku mrežu, senzore, protupožarnu zaštitu te ograničeno vrijeme zadržavanja otpada. Važno je istaknuti da ovakvi objekti ne podliježu samo nacionalnim pravilima, već i jednim od najstrožih europskih standarda zaštite okoliša.

Što se tiče podzemnih voda, upravo zato se u ovakvim projektima rade hidrogeološke podloge, vodopravni uvjeti i sustavi zaštite tla i odvodnje. Pitanje nije postoji li teorijska mogućnost utjecaja, nego jesu li projektirana tehnička rješenja i nadzor dovoljni da taj rizik ostane unutar propisanih granica. Kako je najavljeno na prezentaciji, dodatni mehanizam kontrole bit će monitoring tla prije otvaranja PS Dubovo i nakon puštanja postrojenja u rad, kako bi se svaka eventualna promjena mogla usporediti s početnim stanjem i po potrebi prijaviti nadležnim tijelima. Podaci će biti javno dostupni te će omogućiti praćenje sastava tla glasovitog Čarskog polja, uključujući moguće promjene povezane s različitim poljoprivrednim aktivnostima i tretiranjima u uzgoju, ali i eventualnim utjecajem rada pretovarne stanice.

Ugrožava li PS Dubovo područje ekološke mreže Natura 2000 i postoji li rizik da rad pretovarne stanice dugoročno utječe na zaštićena staništa, bioraznolikost i prirodne vrijednosti otoka?

Direktor Bačić pokušao je na prezentaciji demistificirati pojam Nature 2000 koji je trenutačno u modi na otoku Korčuli. Natura 2000 nije zona potpune zabrane gospodarskih aktivnosti, već europska ekološka mreža za zaštitu najvrjednijih staništa, biljnih i životinjskih vrsta. Cilj joj nije zaustaviti razvoj, već osigurati da se zahvati planiraju tako da ne ugroze ciljeve očuvanja prirode.

Unutar sustava gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije, četiri od ukupno pet PS nalaze se unutar Nature 2000, uključujući i otok Lastovo na kojem se stanica već gradi. Činjenica da se projekt nalazi u prostoru povezanom s Natura 2000 ne znači automatski da ugrožava prirodu. Upravo suprotno, znači da je morao proći dodatni okolišni filter i dokazivati prihvatljivost prije realizacije. Osim toga, otvaranjem PS Dubovo i puštanjem u rad CGO Lučino razdolje zatvorit će se dva postojeća otočna deponija, Kokojevica i Sitnica. Ekološki gledano, riječ je o važnom civilizacijskom iskoraku kojim se otok dugoročno udaljava od dosadašnjeg modela odlaganja otpada i prelazi na suvremeniji sustav gospodarenja, s ciljem očuvanja prirode, smanjenja opterećenja okoliša i zaštite prostora za buduće generacije.