Hanta virus zabilježen je i Hrvatskoj, ali je ipak drugačiji od onoga koji je zabilježen na kruzeru
Mato Čupić
21. svibnja 2026.
Smrtonosni južnoamerički soj hantavirusa, koji se prenosi s čovjeka na čovjeka, izazvao je uzbunu u globalnom zdravstvenom sektoru nakon što je potvrđeno da su dvije osobe preminule na kruzeru koji je plovio iz Južne Amerike. Ostali oboljeli putnici nalaze se pod strogim nadzorom u bolnicama, stručnjaci upozoravaju na visoku stopu smrtnosti ovog opasnog patogena.
Prema riječima epidemiologa u Općoj bolnici Dubrovnik doktora Stjepana Đuričića hantavirusi nisu nepoznanica ni u Hrvatskoj, gdje je bolest u narodu poznata kao mišja groznica. Kako objašnjava doktor Đuričić, i na području Hrvatske pa tako i na području Dubrovačko – neretvanske županije kroz protekla desetljeća bilježi se domaća varijanta virusa, javlja se u prirodi i ruralnim krajevima kada ljudi dođu u kontakt s izlučevinama poljskih miševa.
„Ljudi to inhaliraju i onda mogu dobiti bolest koja u ovom slučaju domaćeg hanta virusa bolest najviše ide na bubrežni sustav, tako da pacijenti znaju završiti i na dijalizi”, upozorava doktor Đuričić te naglašava kako domaću varijantu hantavirusa prate temperatura i osip, ali često dolazi i do akutnog bubrežnog zatajenja.
Ipak, situacija s virusom na kruzeru koji je krenuo s granice Čilea i Argentine donosi potpuno novu i znatno ozbiljniju prijetnju. Tamo je zabilježen takozvani Anda soj, čija je glavna opasnost u tome što se može širiti među ljudima.
„Kod svih naših domaćih varijanti virusa nema humanog prijenosa. Kod ovog soja koji je zabilježen na kruzeru ima i to je problem”, ističe epidemiolog, dodajući kako je do zaraze na brodu došlo zbog dugog razdoblja inkubacije koje traje do šest tjedana. „Ljudi koji su boravili u tim predjelima Anda ukrcali su se na taj kruzer, još su bili u fazi inkubacije i jednostavno su se razboljeli tijekom plovidbe.”
Za razliku od domaćeg soja koji napada bubrege, južnoamerička varijanta pogađa respiratorni sustav i prenosi se kapljičnim putem, što je čini znatno smrtonosnijom.
„Ova vrsta hantavirusa koja je zabilježena na kruzeru ide putem respiratornog sustava gdje izaziva takozvane plućne zastoje, tako da je tu smrtnost negdje do četrdeset posto. Bez obzira na dobnu skupinu ili kondicijsko stanje, ona nažalost ide kapljičnim putem”, objašnjava doktor Đuričić.
Kada je riječ o lokalnoj opasnosti, epidemiolog umiruje javnost i navodi da je domaći virus u našoj županiji i ranije uspješno detektiran te da nije bilo smrtnih slučajeva, iako se u sjevernim dijelovima Hrvatske, poput Sljemena, povremeno bilježe epidemije među izletnicima. Prema riječima doktora Đuričića svi pacijenti s područja Dubrovačko – neretvanske županije koji su bili zaraženi domaćom verzijom hantavirusa prethodno su boravili u prirodi u sjevernim dijelovima Hrvatske.
