VIDEO: Lamentacija izaziva najsnažnije emocije. Potres je jedne razorio, a druge poštedio, zato izražavaju zahvalnost.

Na Veliku sridu u rano jutro Korčulani idu u zavjetnu procesiju koja u sklopu uskrsnih običaja nigdje drugdje ne postoji. Na Veliku sridu 1667. godine Dubrovnik je između osam i devet sati ujutro razorio snažan potres, a Korčula je ostala pošteđena. Sljedeće je godine ustanovljena zavjetna procesija sv. Liberanu na Solinama kako bi se obranili od daljnjih potresa. Procesija kreće rano ujutro, na Soline dolazi baš u vrijeme potresa u Dubrovniku prije gotovo 360 godina i očito je da funkcionira! Korčula nije doživjela kataklizmičkih potresa, ako pitate otočane, to je radi zavjetne procesije.

Korčulanska Vela setemana jedan je od najimpresivnijih uskršnjih običaja i katoličkih fenomena u Hrvatskoj i šire, živi spomenik katoličke vjere koji je na otoku stoljećima ostao gotovo nepromijenjen zahvaljujući Korčulanima i njihovoj tvrdoglavoj ustrajnosti da običaje detaljno sačuvaju u izvornom obliku.

Vela setemana javno je dobro koje su Korčulani sačuvali u svojoj izvornosti i zadržali za sebe, a prošle je godine uvrštena u Registar nematerijalnih kulturnih dobara RH. Katolički fenomen tako je otvoren široj javnosti, a u čast Veloj setemani, Hrvatska pošta nedavno je izdala prigodnu poštansku marku s motivima procesije. Autor marke je zagrebački dizajner Dean Roksandić, u optjecaju je od 16. ožujka i to u nakladi od 25 tisuća primjeraka.

Ono što je posebno važno reći za Velu setemanu jest da je odolijevala vremenu i promjenama. Većina običaja je ostala nepromijenjena, dugi su obredi tek malo skraćeni kako bi preživjeli prvu liturgijsku reformu sredinom prošlog stoljeća kojoj je cilj bio modernizirati crkvu. Baš ta opsežnost bogoslužja, ali i specifični dodaci koji postoje samo u Korčuli, čine je liturgijskim fenomenom. Slobodno možemo zaključiti kako su Korčulani sačuvali Velu setemanu jednakom tvrdoglavošću i upornošću kojom su sačuvali bratovštine od vanjskih utjecaja i eliminacije za vrijeme francuske okupacije početkom 19. stoljeća.

Vela srida jedan je od najbogatijih i svakako najemotivnijih dana Vele setemane.

 

Tu će večer završiti 40-satno klanjanje, ali prije toga održat će se liturgijski običaj koji u Korčulanima izaziva najviše emocija – lamentacije.

Lamentacije su pučki naziv za potresne starozavjetne tužaljke koje se pjevaju na Veliku sridu. Nekad se palio svijećnjak s 15 svijeća, pjevalo se 15 psalama, a nakon svakog se gasila po jedna. Zbog dužine obreda, liturgijskom reformom taj je dio u potpunosti ukinut, ali u Korčuli je preživio u skraćenom obliku zahvaljujući don Ivu Matijaci. Baš zaslugama don Matijace Vela setemana danas izgleda ovako bogato. Budući da tijekom reformi Crkva nije blagonaklono gledala na stare običaje, don Matijaca je osmislio lamentacije s pet psalama i gašenjem po dvije svijeće.

Tijekom lamentacija prenosi se na sudionike i posjetitelje sva raskoš i posebnost, ali i magičnost korčulanskog pučkog pjevanja tijekom Vele setemane. Pjevanje izvlači najjače emocije onih koji pjevaju i onih koji slušaju, pjeva se Miserere, odnosno Smiluj se meni Bože, Potamnjele oči i druge. Potom se sakramenat posprema te kreću tri najsvetija dana Vele setemane, četvrtak, petak, subota.

U nastavku pogledajte video kojeg je sinoć na lamentacijama snimio gaštald najstarije korčulanske bratovštine Svih Svetih (1301.) Mihovil Depolo. Bratimi pjevaju Potamnjele oči. Gaštald Depolo potpisuje i slike, a sve detalje bogate liturgije tijekom Vele setemane, ali i inače, pratite na službenoj FB stranici Bratovština Svih Svetih koju gaštald vodi vrlo predano i profesionalno. Za potpuni doživljaj, morat ćete ipak doći u Korčulu, a do tad uživajte u videu i fotografijama.

 

FOTO: Dino Mihovilović / Screenshots video Vela setemana, video & foto: Mihovil Depolo