IMAJU SE ČIME POHVALITI Iako su najbolji u spašavanju palmi na Jadranu, dvije najstarije ipak stradale

Ni Korčulu, gdje raste više od 150 palmi različitih vrsta i oblika, nije zaobišla „pandemija“ palmine pipe, no zahvaljujući brzoj reakciji KTD-a Hober i stručnom radu agronomkinja koje se brinu o gradskim zelenim površinama, Korčula se danas može pohvaliti najuspješnijih primjerom spašavanja palmi na Jadranu!

Palma je prepoznatljiv motiv brojnih gradova diljem Mediterana, a Korčula je definitivno jedan od njih. Na zelenim površinama Grada Korčule raste više od 150 palmi i to uglavnom kalifornijske lepezaste palme, kanarske datulje te visoke i niske žumare. Njihova je zaštita posebno došla u fokus 2019. godine kada je u Dalmaciji potvrđena prisutnost crvene palmine pipe, opasnog štetnika koji uzrokuje potpuno propadanje biljke.  U tim je trenucima sudbina palmi u mnogim dalmatinskim mjestima i gradovima ovisila o odluci ljudi koji upravljaju javnim zelenim površinama, ali i o spremnosti lokalnih (grado)načelnika da otvore takujine i izdvoje značajna sredstva za očuvanje stabala i prepoznatljive mediteranske vizure.

Ukratko, oni gradovi koji su imali prave ljude na pravom mjestu, danas se mogu pohvaliti zdravim palmama, a Korčula je jedan od njih. Iako korčulanskim zelenim površinama danas upravlja Vlasta Biliš, inače diplomirana inženjerka agronomije, u spašavanju palmi nesebično ističe presudnu ulogu umirovljene agronomkinje Dušane Kirhmajer. Kirhmajer je još 2020. godine pokrenula hitne mjere zaštite, a zahvaljujući brzoj reakciji i kontinuiranoj terapiji palme su sačuvane. Danas su stabla u Korčuli i okolnim naseljima u stalnom nadzoru, a njihova zaštita provodi se kombinacijom feromonskih lovki, bioloških metoda i kemijskih tretmana, uz redovitu rezidbu i stručnu brigu gradskih vrtlara.

Ipak, dvije najstarije palme na ulazu u stari grad nisu uspjele preživjeti napad crvene palmine pipe, što se pripisuje njihovoj poodmakloj dobi i prirodnom kraju životnog vijeka, kako nam objašnjava Vlasta Biliš. Na obje palme primijenjene su sve dostupne mjere zaštite, uključujući i zahtjevne dendrokirurške zahvate, no unatoč uloženom trudu i stručnim intervencijama, zbog izrazite starosti stabala i nepovratnog propadanja središnjeg tkiva odgovornog za rast, nije došlo do formiranja novih izboja. Biološki potencijal za regeneraciju bio je iscrpljen, što je na žalost dovelo do njihovog konačnog uginuća.

Upravo zato, pristupilo se njihovom uklanjanju, a prizor u središtu Korčule nedavno je uznemirio prolaznike. Korčulani su iznimno osjetljivi na svako stablo, a takvi i trebaju biti, no ovim palmama nije bilo spasa. Kako se sigurnost ljudi i imovine ne bi dovela u pitanje, angažiran je obrt Borovac koji ima ljude, opremu i dugogodišnje iskustvo u ovakvim zahtjevnim akcijama, a uklanjanje je proteklo bez problema.

Ukupno četiri uginule palme mala su cijena ako Korčulu usporedimo recimo s Pločama koje su ostale bez gotovo ijedne palme ili Orebićem koji se i dalje muči s pipom. A razlog je, kaže Biliš, Danijel Novak, vlasnik tvrtke Green Top Protect koji brine o palmama od Istre do Dubrovnika. On je, kako je istaknula, trenutačno najskuplja, ali i najstručnija opcija za njegu palmi, što pokazuju i rezultati. Korčula je, naime, najuspješnija na Jadranu! 

„Korčula je najuspješnija po broju zdravih palmi na Jadranu, samo četiri su morale biti uklonjene! Mnoge su se jedinice lokalne samouprave odlučile na jeftinije opcije, ali to im nije dalo rezultate koje imamo mi! Tretiramo ih pet puta godišnje i slobodno možemo reći da su palme dobro, preživjele su“, zadovoljno poručuje Biliš.

Osim dvije palme na ulazu u stari grad, uklonjene su i dvije nasuprot nekadašnjeg Stepa pa ostaje pitanje što će se posaditi na njihovo mjesto.

„Suradnjom struke, lokalne i mjesne vlasti, donijet ćemo odluku o sadnji novih stabala koja će zamijeniti uginule palme. Što se tiče ove dvije uklonjene starice na ulazu u stari grad, tu je ionako drvored pa vjerujem da ćemo posaditi ponovno palme. Ispred bivšeg Stepa ne vjerujem da ćemo u tom smjeru, možda neko centralno stablo, ali za sad ćemo pričekati i razmisliti“, otkriva nam Biliš ističući kako palme redovito „šišaju“ dva puta godišnje, a one najviše urede vatrogasci DVD-a Korčula.

Još jedan zanimljiv podatak kojim se Korčula treba hvaliti jest drvored palmi sv. Nikola. Zasađen je tridesetih godina prošlog stoljeća i trenutačno je najstariji drvored palmi na Jadranu.

Za kraj smo pitali voditeljicu Biliš kad će zasaditi dva alepska bora koja su uklonjena na Zakrjanu, što je bilo i obećanje KTD-a Hober, ali i često pitanje Starograđana.

„Uskoro, posadit ćemo sve obećano. Tri mjeseca je padala kiša, a onda je odjednom došlo sve na red, priprema za sezonu, uklanjanje palmi, sadnja i rezidba…“, najavila je uz osmijeh.

Foto: Yachts Croatia, Dora Lozica, Mirjana Jeričević, GK Stari grad, Piotr Kania, KTD Hober