(FOTO/VIDEO) TREBA LI NAM MOST? Korčulani podijeljeni, evo što misle (grado)načelnici s otoka

Svaku zimu, kad zapuše orkansko jugo i otok Korčulu potpuno odsiječe od kopna, aktualizira se tema mosta Korčula–Pelješac. U tom se periodu otočanima čini kao da svi imaju most osim njih, kao da su posljednja točka na karti svijeta do koje se dolazi samo kad vrijeme to dopusti te da bi jedan most, po uzoru na Pelješki ili budući kaštelanski „Golden Gate“ riješio sve probleme.

Ideja o mostu koji bi povezao Pelješki kanal spominje je još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Razvojni plan „Južni Jadran“ predvidio je most od Kneža, preko otočića Vela Kneža pa to rta Sv. Ivan na Pelješcu ili podmorski tunel na istoj lokaciji. Od onda do danas, nema župana ni ministra koji nije spomenuo mogućnost izgradnje korčulanskog mosta, a most i tunel upisani su u PP Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Korčule i Općine Orebić.

Još 2018. godine Vlada RH odustala je od mosta kao prioriteta i prednost dala razvoju lučke i cestovne infrastrukture. Danas se gradi Luka Polačište, Luka Perna, rekonstruira cesta prema Račišću i gradi obilaznica Orebića… U prometnu povezanost ulaže se i bez mosta.

Korčulanski most na lokaciji na kojoj je predviđen bio bi dug oko 1,5 kilometra, nešto kraći od Pelješkog (2,5 km), a ako uzmemo u obzir da je Pelješki most s pristupnim cestama koštao gotovo pola milijarde eura, malo je vjerojatno da će nešto manja investicija biti potrošena na još jedan most u blizini.

No priča je i dalje zanimljiva Korčulanima, a polemika koju izaziva stekla je kultni status. Oni koji podržavaju izgradnju mosta njegove prednosti vide u stalnoj i neovisnoj povezanosti s kopnom, bez oslanjanja na trajektne linije i vremenske uvjete, što bi značilo sigurniji i brži prijevoz stanovnika, turista, robe i hitnih službi. U kontekstu već izgrađenog Pelješkog mosta, Korčula bi se prometno još čvršće integrirala s ostatkom Hrvatske, što dio otočana vidi kao razvojnu priliku u prometnom, turističkom i demografskom smislu. Zamislite da idete na otok, a ne morate juriti na trajekt! Osim toga, otočanima je dosta da su odsječeni od kopna kad zapuše malo jače jugo, no malo njih je svjesno da bi jače jugo zatvorilo i most preko Pelješkog kanala.

Most bi bez sumnje donio prometnu stabilnost, ali dio javnosti upozorava i na potencijalne negativne posljedice. Prvo pitanje je identitetsko, bi li Korčula, trajno povezana mostom, izgubila dio svoje otočnosti, one specifične izoliranosti koja je oblikovala mentalitet, tradiciju, tempo života? Trajekt i Pelješki kanal simbolična su granica koja stvara poseban ritam života, a most bi tu granicu trajno izbrisao. Drugi negativni aspekt odnosi se na prostorni i urbanistički pritisak. Lakši pristup mogao bi ubrzati apartmanizaciju, rast cijena nekretnina i intenzivniju gradnju.

Postavlja se i filozofsko pitanje koje muči brojne otočane, prestaje li Korčula biti otok ako dobije most? Geografski, ne prestaje biti otok. Island, Danska i brojni drugi europski otoci povezani su mostovima pa su i dalje otoci. No sociološki, percepcija izoliranosti i posebnosti će se sigurno trajno promijeniti i baš tu, između geografije i identiteta, krije se najveća dilema i najvažnije pitanje. Mišljenja otočana su zaista podijeljena pola – pola pa smo odlučili pitati otočne načelnike i gradonačelnika, njih pet, koju presudu daju Korčulanskom mostu!

„O mostu trebamo pričati nakon što se završe kapitalni infrastrukturni projekti koji su na otoku i poluotoku trenutačno u tijeku. Premještanje trajektne luke na Polačište i izgradnja Luke Perna, onda i obilaznice Orebića, a u skorijoj budućnosti i Pelješkog ipsilona, uvelike će prominit dinamiku prometa i utjecat će na bolju povezanost s kopnom“, mudro je zaključio gradonačelnik Korčule Frano Jeričević koji je na pitanje, recimo, ostao suzdržan.

Njegova susjeda, načelnica Lumbarde Marija Klisura Franulović, još je ranije isticala kako je protiv izgradnje mosta jer je prostorno suvišan i nije prijeko potreban.

„Problemi otoka ne mogu se riješiti negiranjem otočnosti“, zaključila je Klisura Franulović.

Načelnik Smokvice Ljubo Kunjašić ne dijeli njezino mišljenje, svjestan je da su stavovi podijeljeni pa čak i u njegovoj obitelji, no uvjeren je da izgradnja mosta može samo doprinijeti rastu otočne zajednice 21. stoljeća.

„Most nam treba! Da napokon isprobam kako je otići s otoka i vratiti se na otok kad me je volja. Mislim da bi nam most donio puno više prednosti nego nedostataka, betonizacija i apartmanizacija je, čini mi se, najveći strah, ali s današnjim zakonima i regulativama takvo što je nemoguće“, uvjeren je Kunjašić.

S njim se složio načelnik Blata Jurica Petković kojemu je dolazak i odlazak s otoka bez žurbe i stresa kad je trajekt dio otočnog identiteta kojeg bi se rado i bez razmišljanja odrekao.

„Nećemo mi to odlučiti i pitanje mosta je sigurno dio veće rasprave, no bilo bi lijepo doći na otok ili otići s njega kad hoćeš i možeš. Istina je da se gradi lučka infrastruktura, Polačište, Perna, Prigradica… Ali zašto ne bismo u budućnosti razmišljali i o mostu i o aerodromu? Nećemo prestati biti otok“, poručuje Petković.

Načelnica Vele Luke Katarina Gugić smatra da trenutačna otočna infrastruktura ne bi izdržala gradnju mosta te predlaže javnu raspravu na tu temu budući da je se sve češće spominje u javnom diskursu. Iako je osobno, kao otočanka i Veloluška, protiv izgradnje mosta, Gugić ističe da izgradnju neće kočiti ako se za nju odluči većina.

„Teško je biti protiv mosta jer mostovi spajaju što pokazuje i Pelješki most, to je preveliki projekt na kojemu se zajednički moraju usuglasiti sve otočne jedinice lokalne samouprave, županija i Vlada. Ako izgradnja mosta bude zajednički stav Velolučana i otočana, sigurno neću biti ta koja će to kočiti. Ali, ipak mi smo otok i slažem se s kolegicom Klisura Franulović, izazovi otoka neće nestati ako se zanemaruje njegova otočnost“, zaključila je Gugić.

I (grado)načelnička mišljenja na otoku su podijeljena i zaista je teško naći ijednu sličnu temu koja izaziva opću polemiku u kojoj su svi u pravu. No pravo je pitanje kako će otočani na most gledati za tridesetak i više godina, vjerujemo da će izgradnja mosta tad biti realnija opcija nego danas. Odluku o tome imat će pravno donijeti buduće generacije, a prostor u PP stoji spreman i rezerviran za most ili tunel, tko zna?

Vizualizaciju korčulanskog mosta napravio je Zavod za prostorno uređenje DNŽ prije devet godina, a cijeli video pogledajte OVDJE.