PREMA 21. STOLJEĆU Ministar Bačić: “Odvoz otpada s otoka bit će i trošak ministarstva”

Nakon što je 2019. reciklažno dvorište otvorila Općina Blato, a godinu kasnije i Općina Vela Luka, nakon što je u međuvremenu reciklažno dvorište izgradila i Općina Lumbarda koja za to, s obzirom na broj stanovnika, nema zakonsku obavezu, napokon se i Grad Korčula pridružio 21. stoljeću kad je gospodarenje otpadom u pitanju.

 

Otvaranju Reciklažnog dvorišta Lokva, u istoimenoj gospodarskoj zoni nadomak Korčule, prisustvovali su brojni uzvanici i gosti, u prvom redu ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, župan Blaž Pezo sa zamjenikom Joškom Cebalom, gradonačelnik Korčule Frano Jeričević u ulozi domaćina, novi direktor KTD-a Hober Jakov Jeričević, gotovo svi otočni načelnici, ravnatelji javnih institucija, politički dužnosnici, gradski vijećnici, djelatnici Hobera i mediji.

„Ovim projektom dižemo životni standard stanovnika Grada, slobodno možemo reći da je danas veliki dan za sve Korčulane. Vjerujem da vrijeme divljih odlagališta iza nas. Projekt je vrijedan gotovo 1,4 milijuna eura, sufinanciran je sredstvima NPOO-a sa 730 tisuća eura i siguran sam da ćemo i u budućim projektima imati podršku Vlade RH. Želim zahvaliti svojim prethodnicima, Andriji Fabrisu koji je projekt započeo i Niki Silić koja ga je nastavila te svima koji su sudjelovali u realizaciji“, poručio je gradonačelnik Jeričević naglasivši kako upravljanje dvorištem preuzima KTD Hober.

Otvaranjem Lokve, Korčulani napokon imaju mjesto na kojem se otpad može zbrinjavati pravilno, kontrolirano i u skladu s ekološkim standardima, što je osobito važno za otočnu sredinu. Ali ne samo to! Korčula već godinama komunalni otpad odlaže u susjednoj Lumbardi, na Kokojevici, uz prilično velike troškove kojih od danas neće biti. Dio tog otpada otkupit će ovlašteni sakupljači i obrađivači otpada koji imaju dozvole Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no sustav će biti zaokružen tek nakon što se otvori Centar za gospodarenje otpadom za Dubrovačko-neretvansku županiju Lučino razdolje.

„CGO Lučino razdolje je vrhunac sustava gospodarenja otpadom, no prije otvaranja mi moramo biti bolji. Moramo izgraditi reciklažna dvorišta, moramo izgraditi i pretovarne stanice iz kojih će se otpad odvoziti do CGO te moramo priznati da razvrstavanje otpada nije na zadovoljavajućoj razini u našoj županiji. Brojke su male, moramo razvrstavati najmanje 60 posto otpada i svi zajedno shvatiti da više nema alibija za nerazvrstavanje“, poručio je ozbiljno župan Pezo.

Župan dubrovačko-neretvanski naglasio je kako uskoro započinje izgradnja pretovarne stanice na Dubovu te da  se nada kako će se u sljedeće dvije godine sustav gospodarenja otpada kompletno uspostaviti. Što se tiče Lučinog razdolja, Pezo je istaknuo kako su nedavno imali više sastanaka s izvođačem radova te kako čekaju dozvolu za četvrtu fazu nakon čega će moći biti precizniji kad će CGO biti završen.

Paralelno izgradnjom reciklažnih dvorišta na otoku, sanirani su i svi divlji deponiji. Lumbarajska Kokojevica je prerasla u reciklažno dvorište koje je dozvolu za prikupljanje otpada dobilo 2024. godine i ostat će aktivno do puštanja u pogon CGO Lučino razdolje. Ista sudbina čeka i nekadašnji divlji deponij Sitnicu na zapadnom dijelu otoka za čiju je sanaciju Hrvatska preko Svjetske Banke dobila GEF-ovu darovnicu od 4,33 milijuna dolara. Sitnica je sanirana prije točno šest godina, u veljači 2020. godine, a alarm se upalio još ranije. Naime, osim što je neadekvatno odlaganje otpada, tijekom ljeta na visokoj temperaturi uzrokovalo ozbiljne požare, otočani su neprestano brinuli o kontaminaciji podzemnih voda.

No ti su dani za otočane prošlosti, a Korčula je od danas punopravno ušla u priču o održivom, odgovornom, sigurnom i ekološki prihvatljivom gospodarenju otpadom. U tu je priču Hrvatska zakoračila još 2011. godine kad je postala punopravni član EU.

„Na području RH do kraja 2030. otvorit će se 11 centara za gospodarenje otpadom s kojima ćemo brinuti i čuvati okoliš, a otpad ćemo staviti u kategoriju sirovine. Zakon o otocima također će omogućiti da se odvoz otpada s otoka dijelom financira iz Uprave za otoke pri MRRFEU. Uvjeren sam da ćemo na taj način, uz takav sustav, sačuvati okoliš bez kojeg nema razvoja turizma, ali ni kvalitetnog života za sve nas koji na otocima živimo“, poručio je ministar Bačić.

Radno vrijeme Reciklažnog dvorišta Lokva u Korčuli je od 7 do 12 sati svaki dan osim nedjelje, a građani mogu besplatno odlagati različite vrste otpada iz kućanstava koje inače nije dopušteno odlagati u redovne spremnike za miješani komunalni otpad. To uključuje papir i karton, plastiku, staklo, metal i tekstil, ali i električni i elektronički otpad poput kućanskih aparata, računala, mobitela i druge opreme. Predviđeno je i zbrinjavanje opasnog kućanskog otpada, baterija i akumulatora, motornih i jestivih ulja, boja, lakova, deterdženata, tonera, lijekova i drugih kemikalija. U dvorište se može dovesti i glomazni otpad poput starog namještaja, otpadne gume te manje količine građevinskog otpada nastalog u kućanstvu.