PROJEKCIJE ZA TURISTIČKU SEZONU: Bit će manje dolazaka, ali jedan faktor bit će u porastu

Na području Dubrovačko-neretvanske županije u siječnju je ostvareno 11.700 dolazaka, što je oko pet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, no istodobno je zabilježeno 40.700 noćenja, odnosno rast od čak 16 posto. Iako broj dolazaka bilježi blagi pad, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Silvio Srgota ističe kako takvi pokazatelji ne izazivaju zabrinutost, već naprotiv – potvrđuju smjer u kojem destinacija želi ići.

„Na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 11.700 dolazaka tijekom siječnja, što je oko pet posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali je istodobno zabilježeno 40.700 noćenja, što je 16 posto više. Teško je donositi konkretne zaključke jer su to mali brojevi i siječanj i veljača ne mogu biti presudni pokazatelji kakva će biti sezona“, naglašava Srgota.

Dodaje kako je dugoročni cilj smanjenje pritiska na destinaciju kroz redistribuciju turističkog prometa i fokus na kvalitetu, a ne kvantitetu.

„Naravno da je uvijek bolje da tijekom sezone imamo manji pritisak na destinaciju u obliku manjeg broja dolazaka, što bi rezultiralo većim brojem noćenja, i na tome jako puno radimo. Ovi trendovi nas zapravo vesele jer pokazuju određene promjene u navikama gostiju – sve je izraženiji obrazac da gosti dulje ostaju u destinaciji. To potvrđuje i ono o čemu stalno govorimo, a to je da se i u zimskim mjesecima, kao i u predsezoni i posezoni, sve više radi na kvaliteti ponude“, ističe.

Govoreći o mogućem utjecaju aktualne geopolitičke situacije na turističku sezonu, Srgota otvoreno priznaje kako razlike među tržištima postoje, ali smatra da nema razloga za pretjerani oprez.

„Kada govorimo otvoreno, vidljive su razlike u navikama gostiju s pojedinih tržišta. Primjerice, ne može mi nitko reći da je prosječni Nijemac siromašniji od prosječnog Poljaka, ali Poljska je na samoj granici ratne zone s Ukrajinom i unatoč tome bilježimo konstantan rast dolazaka i noćenja s tog tržišta, što je izuzetno pozitivno. S druge strane, Nijemci, iako geografski udaljeniji, očito su kao nacija oprezniji i više reagiraju na širi kontekst“, kaže Srgota, dodajući kako to pokazuje i razlike u mentalitetu glavnih emitivnih tržišta.

Unatoč globalnim neizvjesnostima, uvjeren je kako razloga za zabrinutost nema.

„Ne bojim se sezone. Geopolitičke situacije su nešto na što mi kao turistička zajednica ne možemo utjecati, pogotovo na Jadranu gdje smo svi u istoj poziciji. Ako se nešto dogodi, to će jednako pogoditi i nas i konkurenciju. No nadamo se da do takvih scenarija neće doći“, poručuje.

Ističe i kako se eventualni izazovi na tradicionalnim europskim tržištima uspješno kompenziraju rastom interesa s udaljenijih destinacija.

„Činjenica je da su emitivna tržišta srednje Europe u laganoj recesiji, ali to nadoknađujemo snažnim rastom s tržišta poput Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Posebno nas veseli kontinuirani rast interesa iz dalekih destinacija kao što su Japan, Koreja i Australija“, navodi.

Uz to, izdvaja i nove, sve zanimljivije trendove s tržišta Latinske Amerike.

„Prošle godine pokazao se vrlo zanimljiv trend dolazaka iz Srednje i Južne Amerike, osobito kroz aktivnosti u Madridu, što jasno pokazuje da ostatak svijeta želi doći u Europu. Ljudi danas vole putovati više nego ikad, putovanja su dostupnija i mi ćemo svakako nastojati uzeti svoj dio tog kolača“, zaključuje Srgota.