Ima li u Jadranu ulješura ili velikih sjevernih kitova? Pratit ćemo ih iz aviona

Koliko velikih sjevernih kitova ili ulješura živi u hrvatskom dijelu Jadrana, trebalo bi otkriti veliko istraživanje iz zraka pod okriljem Ministarstva zaštite okoliša, a koje je potrebno za izvještavanje Europske komisije do 2029. godine.

U ovom projektu koji je trenutno u fazi javne rasprave pratit će se veliki sjeverni kitovi, obični dupini, glavati dupini, crni dupini, prugasti dupini, dobri dupini, ulješure i krupnozubi dupini, kao i glavate želve, zelene želve i sedmopruge usminjače. Vrijedi napomenuti da program uključuje sve vrste za koje je utvrđeno područje pojavljivanja u dijelu Jadrana pod hrvatskom jurisdikcijom ili su  u prošlosti zabilježene u Jadranu.
Istraživanje pod okriljem Ministarstva zaštite okoliša pokazat će koliko jedinki svake vrste živi u našem moru, gdje se najčešće pojavljuju i kreće li se njihova brojnost u dobrom ili lošem smjeru. Hrvatska mora redovito pratiti populacije i izvještavati Europsku komisiju jesu li vrstama osigurani dovoljno hrane, kvalitetnog staništa i povoljni izgledi opstanka.

Zadnje istraživanje iz zraka provedeno je 2021. godine. Planirana su dva nova preleta, prvi tijekom 2026., a drugi najmanje dvije godine kasnije. Usporedba rezultata pokazat će trendove i pritiske na populacije.

Zrakoplov će preletjeti unaprijed određene linije (transekte) raspoređene po cijelom hrvatskom dijelu Jadrana, od obalnog mora do granice isključivog gospodarskog pojasa. Stručnjaci bilježe vrstu životinje, veličinu skupine, koordinate i okolišne uvjete. Ukupna površina transekta pokriva sedam posto mora, što je dovoljno za statističku procjenu brojnosti populacija.

Metoda omogućuje procjenu veličine populacija za vrste koje se mogu uočiti i prepoznati iz zraka, što uključuje sve kitove osim najmanjih vrsta i sve tri vrste morskih kornjača.

Istraživanje morskih sisavaca i kornjača iz zraka u Jadranu prvi put je provedeno 2010. godine, zatim 2013. kroz međunarodni projekt NETCET, 2018. u okviru ACCOBAMS inicijative i 2021. godine. Kontinuirano praćenje omogućuje usporedbu stanja kroz godine i pravovremeno uočavanje problema.

Republika Hrvatska obvezna je pratiti i izvještavati o stanju očuvanosti gotovo 600 vrsta i staništnih tipova prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Posljednje izvješće podneseno je 2025. godine za razdoblje 2019.-2024. godine.

Svi podaci prikupljeni istraživanjem bit će javno dostupni kroz Informacijski sustav zaštite prirode, uključujući izvješća, karte i opažanja pojedinačnih životinja.
Ministarstvo je pokrenulo pripremu javne nabave i poziva zainteresirane da do četvrtka, 12. veljače do 16 sati dostave komentare o opsegu posla i rokovima. U ovoj fazi prikupljaju se savjeti prije pokretanja natječaja za odabir izvođača.