UNESCO-ov Registar dobrih praksi: Veliko priznanje jedinstvenoj tradiciji našeg otoka

Lastovski poklad, jedinstveni pokladni običaj tradicijske kulture otoka Lastova, službeno je upisan u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo kulture i medija.

Pozitivna odluka donesena je na 20. sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja se održava od 8. do 13. prosinca u New Delhiju u Indiji, čime je još jednom potvrđena iznimna vrijednost ove stoljetne lastovske tradicije.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zahvalila je, putem video-poruke, Tajništvu UNESCO-a i članovima Odbora na priznanju Lastovskog poklada kao jedinstvene tradicije koju stanovnici otoka marljivo njeguju već generacijama. Istaknula je kako je riječ o trećoj hrvatskoj nominaciji u UNESCO-ovom Registru dobrih praksi te podsjetila da Hrvatska aktivno sudjeluje i u multinacionalnim nominacijama, kojih je trenutačno šest.

Lastovski poklad uvršten je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2008. godine, na inicijativu lokalne zajednice i uz stručnu podršku etnologa. Najstariji sačuvani opisi Lastovskog poklada zabilježeni su u rukopisu Baltazara Bogišića u Cavtatu u kojem se nalaze dva opisa, autora Luke Zore i Melka Lucijanovića iz 1877. Po narodnoj predaji, vezan je uz dalmatinske otoke krajem 15. stoljeća.

Pokladno razdoblje počinje blagdanom svete Antoanete, 17. siječnja, ili ako se Pokladarsko društvo dogovori počinje ranije, od Tri kralja, a traje do Čiste srijede. U povorci sudjeluje cijela zajednica, predvođena skupinom pokladara koja organizira razne događaje. Osim uniformirane karnevalske skupine sa sabljama, u povorci sudjeluju i “lijepe maske”, koje posjećuju kućanstva gdje izvode “pokladarsko kolo” uz pratnju lijerice. Povorku predvodi član posade s magarcem koji na leđima nosi slamnatu lutku. Ta se lutka, Poklad, tri puta spušta niz uže obješeno s najvišeg vrha do dna sela, uz zvučnu pratnju. Vrhunac karnevala je paljenje Poklada.

Želeći što bolje sačuvati Lastovski poklad od budućih mijena, Pokladarsko društvo je 1999. sastavilo prijedlog Statuta Lastovskog poklada odnosno Odluke o Lastovskom pokladu s detaljnim kronološkim opisom slijeda zbivanja u vrijeme poklada uz pravila koja se moraju poštivati.

Ovo je 33. po redu hrvatsko kulturno dobro upisano na jednu od UNESCO-ovih popisa. Od toga je 10 nepokretnih kulturnih dobara upisano na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, zatim 19 nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a jedno je dobro upisano na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Prema predaji, običaj je vezan uz događaje s dalmatinskih otoka krajem 15. stoljeća.

Kako izgleda Lastovski poklad?

Pokladno razdoblje počinje 17. siječnja, na blagdan svete Antoanete, ili po dogovoru već od Sveta tri kralja, te traje do Čiste srijede. U povorku se uključuje cijela zajednica, predvođena skupinom pokladara koji organiziraju događanja i prate tradicijski protokol.

U povorci sudjeluju:

pokladari u uniformama i sa sabljama,

lijepe maske koje obilaze kućanstva i izvode „pokladarsko kolo“ uz pratnju lijerice,

član posade s magarcem koji nose slamnatu lutku Poklada.

Poklad se tri puta spušta niz dugačko uže s vrha brežuljka do središta mjesta uz tradicionalnu glazbenu pratnju, a vrhunac manifestacije uvijek je – spaljivanje Poklada.

Kako bi se tradicija očuvala od modernizacijskih utjecaja, Pokladarsko društvo je 1999. sastavilo Statut Lastovskog poklada s detaljnim opisom pravila i redoslijeda događanja.

Hrvatska sve bogatija na UNESCO-ovim listama

Lastovski poklad postao je 33. hrvatsko dobro upisano na neku od UNESCO-ovih lista. Hrvatska danas broji:

10 nepokretnih kulturnih dobara na Popisu svjetske baštine,

19 nematerijalnih kulturnih dobara na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva,

1 dobro upisano na Popis baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

Upis Lastovskog poklada u Registar dobrih praksi novo je priznanje naporima lokalne zajednice i struke da sačuvaju jednu od najprepoznatljivijih tradicija juga Hrvatske.