Može li se vege burger zvati burger ili se time zavarava kupce?

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Je li veganska sarma uistinu sarma, može li se burger od povrća zvati burgerom ili kobasicu u kojoj nema mesa kobasicom, pitanje je koje dijeli vegane i vegetarijance od najrevnijih ljubitelja mesa. No, sada je to pitanje dignuto na razinu EU parlamenta u kojem je iako je pitanje daleko od riješenog, tijesnom većinom kao dio šire priče na životu ostavljen amandman kojim se zabranjuje korištenje naziva poput kobasica i burger ili pašteta za biljne, fermentirane i laboratorijski uzgojene proizvode. Za to je zaslužna ili kriva ovisno o kutu gledišta francuska poljoprivrednica i EU parlamentarka Celine Imart koja ističe kako se odrezak ne odnosi samo na oblik već je to baština koja pripada poljoprivrednicima te to treba poštovati, a uz to su, kaže, i potrošač zbunjeni.

Zašto EU odlučuje kako ćemo zvati kobasice?

Iako se čini potpuno bizarnim da se EU bavi time hoćemo li nešto zvati burger od graha ili nekako potpuno drugačije, pitanje je dublje posebice u svjetlu sve snažnijeg razvoja alternative mesu. Zemlje poput Francuske u čijem je ruralnom dijelu stočarstvo važan dio ekonomije, ali i Italije i Austrije upozoravaju da nova hrana može potkopati poljoprivrednu proizvodnju, tvrtke koje proizvode alternativne proteine s druge strane ističu kako su njihovi proizvodi dio rješenja za okolišni utisak prehrambenog sektora koji najdublje ostavlja upravo stočarstvo. Za Luku Omana, predsjednika udruge Prijatelji životinja priča o nužnosti zabrane naziva kako bi se zaštitila poljoprivreda ne drži vodu jer, kaže, nisu samo stočari poljoprivrednici.

-To ide na štetu poljoprivrednika koji također za kobasicu moraju proizvesti bilo protein graška ili soje i isto kao i stočari se trude na tržište plasirati proizvod – ističe Oman.

Poticanje stočarstva s druge strane drži opasnim.

-To je naročito opasno u vremenu kada se mesni proizvodi jedu više nego ikada prije, naravno na štetu okoliša, životinja i na kraju samih ljudi. Treba imati na umu podatak da je to daleko od nekakve mješovite prehrane o kojoj govori Svjetska zdravstvena organizacija, a i ona navodi da u Hrvatskoj tek deset posto ljudi jede minimalno voća i povrća koje bi trebali u mješovitoj prehrani – upozorava Oman.

Tvrdnje da nazivi poput vege burgera i vege kobasica zbunjuju potrošače odbacuje što je, ističe, dokazalo i istraživanje na 20 tisuća ljudi.

-Više od 90 posto ljudi uopće ne vidi problem u tome, a kao radi se se sve zbog potrošača. Očito je da je riječ o lobiranju mesne industrije – navodi predsjednik Prijatelja životinja.

Oni koji žele proizvode biljnog podrijetla i dalje će ih kupovati, ali će mijenjanje naziva u biljne diskove ili vege cjevčice zbuniti potrošače i nanijeti ekonomsku štetu proizvođačima.

-Zasigurno će to napraviti štetu proizvođačima već samim time što moraju mijenjati ambalažu. To je nametanje troška. Uz to, ljudi će biti zbunjeni ako će morati tražiti neke vege diskove, a ne burgere – drži Oman.

Što kažu oni koji od mesa žive?

Omanov stav ne dijeli predsjednik Udruge tovljača junadi Baby beef Toni Raič koji drži se proizvode biljnog podrijetla ne bi trebalo zvati kao mesne orginale.

-Prvenstveno mislim da nije u redu da se zovu tako, da se nazivi specijaliteta od mesa derogiraju na taj način. To je prevara, a na neki način i krađa identiteta nekih proizvoda – jasan je Raič.

Toni Raič

 

Proizvodi biljnog podrijetla bi se, drži Raič, trebali profilirati posebno i raditi na svojoj prepoznatljivosti kao zasebni proizvodi umjesto da ih grade na imidžu mesnih varijanti kojima se protive.

-S jedne strane se govori protiv konzumacije mesa, a s druge strane treba sve zadržati u našim glavama o uživanju u hrani i povezivati s tim, ali na drugi način – čudi se taj tovljač.

Zna se što je kobasica i što je burger, ako nešto nema mesa treba se drugačije zvati, drži Raič i napominje kako unatoč označavanju biljno ili vege burger to može dovesti u zabludu.

-Tu se stvara košmar prema potrošaču, a normalno ako je potrošač zbunjen da će biti štete i za mesnu industriju – drži Raič.

Tek ostaje za vidjeti kako će Europa razriješiti to pitanje.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!
Pravila o privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše web mjesto i pomažu našem timu da shvati koji su dijelovi web mjesta vama najzanimljiviji i korisniji.

Pravila o privatnosti