Singapur za opušak naplaćuje 300 dolara. A tko će platiti za smeće koje je jučer zatrpalo Dubrovnik?

Dok u Singapuru zbog jednog bačenog opuška možete platiti kaznu od čak 300 singapurskih dolara (oko 200 eura), u Dubrovniku je jučer poznata plaža Banje osvanula – zatrpana smećem. More je, nošeno jakim jugom, na obalu izbacilo plastiku, boce, drvo, ostatke ambalaže i ostali otpad, zbog čega je jedan od najljepših simbola grada postao – prizor za zgražanje.

Fotografije s Banja prve je na društvenim mrežama podijelio Ivuša Brajević uz poruku:
„Veliki pozdrav iz Albanije, a u moru još smeća ko u priči. Banje su prepune.”

Riječ je o problemu koji se, nažalost, ponavlja svake godine. Smeće koje more nanosi prema krajnjem jugu Hrvatske najčešće dolazi iz Albanije i okolnih područja, a jake južne struje i vjetrovi dodatno pogoršavaju situaciju. Iako se već godinama govori o međunarodnoj suradnji i rješavanju problema, stvarnost pokazuje da rješenje još uvijek – nije na vidiku.

Singapur – grad u kojem smeće nema šanse

S druge strane svijeta nalazi se Singapur – grad-država koju mnogi nazivaju najčišćim gradom na svijetu. Ondje se čistoća ne temelji samo na savjesti građana, nego i na iznimno strogim zakonima.

Za bacanje i najmanjeg otpada predviđena je novčana kazna od 300 singapurskih dolara za prvi prekršaj. U dizalima se nalaze čak i senzori za detekciju urina, a gradska uprava ulaže goleme napore u prevenciju onečišćenja.

Američka tvrtka Eagle Dumpster Rental ovu je godinu proglasila Singapur najčistijim gradom na svijetu, s prosjekom od oko 320 kilograma otpada po stanovniku godišnje.

Raj razglednica – i realnost koja boli

Dubrovnik je jedan od najpoznatijih i najljepših gradova Mediterana, no prizori s Banja upozoravaju na ozbiljan problem – grad ne može sam pobijediti more prepuno plastike.

Tu u priču stupa struka: promjene i zagađenja ne vide se samo na plažama, nego i u kvaliteti mora diljem Jadrana.

„U zadnjih 10–20 godina nerijetko svjedočimo zamućenju mora. Turizam i kanalizacija koja završava u moru su značajan doprinos. Pogotovo je opterećeno more uz samu obalu, iako sada možemo govoriti o utjecaju duž cijelog Jadrana,” kaže prof. dr. sc. Petar Kružić, morski biolog.

Ove riječi jasno pokazuju da problem otpada, kanalizacije i onečišćenja nije prolazna pojava, već dugogodišnji problem koji prijeti ekosustavu Jadrana – ali i turističkoj budućnosti juga Hrvatske.

Vrijeme je za oštrije mjere i jasne poruke

Ako Dubrovnik ne želi da njegove plaže postanu odlagališta otpada – bilo da ga more donosi izvana, bilo da nastaje unutar samog grada – potrebne su konkretne i dugoročne mjere:

•         snažniji pritisak na međunarodnu suradnju po pitanju otpada u Jadranu
•         strože kazne za one koji zagađuju okoliš
•         veća ulaganja u zaštitu obale i mora
•         neprekidna edukacija građana i turista

Jer dok Singapur kažnjava pojedinca za jedan opušak, Jadransko more svakodnevno šalje upozorenja zbog desetljeća nebrige.

 Ovo nije lokalni problem — ovo je priča o odgovornosti. Jer, kako upozorava stručnjak, „mi sve ispuštamo u more“. I more nam sve vraća.