Tradicionalni način konzerviranja sezonskog povrća i dalje je aktualan, evo koliko je zapravo zdrav

Zima u našim krajevima nezamisliva je bez zimnice, tradicionalnog načina konzerviranja povrća i voća koji je još našim precima omogućavao da u srcu zime konzumiraju sezonsku hranu koja je odavno napustila vrtove. Koliko se zapravo radi o zdravoj hrani, zna nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

-Kiseljenje, ako se provodi pravilno, ne samo da čuva hranu, već ju u nekim slučajevima čini i nutritivno bogatijom i to je ono što je izuzetno zanimljivo. Fermentacijom povrće dobiva nove vrijednost. Najbolji primjer je kiseli kupus koji postaje prirodan izbor probiotika, mikroorganizama koji povoljno djeluju na crijevnu floru, imunitet i probavu. Fermentacijom u kupusu raste i razina vitamina C što je razlog zašto su pomorci u prošlosti nosili bačve kiselog kupusa na duge plovidbe kao zaštitu od skorbuta – pojašnjava nutricionistica.

Kako tumači sugovornica vrijednost zimnice nije samo u okusu i tradiciji, nego i u činjenici da ona spaja mikrobiologiju i kulturu prehrane. Dobro poznata vrsta zimnice u našem kraju su kiseli krastavci i kisela cikla.

-Cikla zadržava visoku razinu željeza i folne kiseline, a fermentacijom dobiva i laktobakterije koje pomažu u apsorpciji hranjivih tvari. Čak i krastavci kiseljenjem postaju dragocjeni izvori enzima i mineralnih tvari, dok kisela paprika čuva antioksidanse poput vitamina A i beta karotena – dodaje Crnković.

Dakle, za koje se god kiselo povrće odlučite, teško da će te pogriješiti. Zahvaljujući bogatim vrtovima po kojima je središnja Hrvatska poznata, izbora za kiseljenje nikako ne nedostaje.

-Ako se pitate vrijedi li se truditi oko kiseljenja, odgovor je vrlo jasan – svakako vrijedi. Svaka tegla domaće zimnice, svaka bačva kiselog kupusa ne samo da čuva vitamine, već i dio topline i mudrosti naših predaka – zaključuje nutricionistica Margita Zlatić Crnković.