Tko stoji iza banaliziranja i izrugivanja problema s nikad većim konzumiranjem kokaina u Gradu

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podignuo je prašinu javno izrečenom tvrdnjom da ju Gradu postoji ozbiljan problem s konzumacijom kokaina, slikovito govoreći da se droga “šmrče na svakom kantunu”, a količina mjesečne potrošnje mjeri “u kamionima, a ne gramima”.

Franković je upozorio na problem, ali i naglasio da Dubrovnik nije “grad slučaj” te da se s tim izazovom suočavaju brojni gradovi u Hrvatskoj i šire.

Gradonačelnik je naveo da mu u posljednjim danima stiže stotine poruka, svjedočanstava i zabrinutih glasova građana, što prema njegovom mišljenju pokazuje da postoji stvarnost koju statistika ne vidi. Poručio je da o tome treba govoriti glasno, otvoreno i odgovorno, a ne gurati problem pod tepih.

“Naš je zadatak štititi mlade, pomoći onima koji su posrnuli i izgraditi društvo koje neće okretati glavu”, napisao je Franković te dodao da je to posljednje što će reći na ovu temu jer ona nije njegova domena, ali kao gradonačelnik i sugrađanin nije mogao šutjeti.

Dio medija nije mu sklon, banalizira i ismijava ozbiljan problem s kojim se društvo suočava. Što se zapravo dogodilo? Nakon istupa na Gradskom vijeću zavladali su šok i nevjerica među vijećnicima, ali i u javnosti. Ubrzo je krenula “faza dva” – opovrgavanje. Nije trebalo dugo proći i sveprisutni, ali nikad dokazan moćni lobij vezan uz konzumiranje droge prisutan u brojnim strukturama krenuo je u banaliziranje. Ni to im nije bilo dosta pa je sada na snazi izrugivanje i ismijavanje.

Možda bi za neke bilo bolje da šuti poput zagrebačkog kolege Tomaševića koji “škakljive teme” ne otvara. A podaci upravo potvrđuju njegove strahove:

Najčešće uzimana ilegalna droga nakon kanabisa u Hrvatskoj je upravo kokain, čija je upotreba od 2011. porasla pet puta. U EU su zaplijenjene rekordne količine kokaina, koje premašuju i one u SAD-u.

Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine, RH je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima. 

Dvadeset dva posto učenika u dobi od 15 do 16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga.

U MUP-u kažu da je tome uzrok liberalizacija graničnog prometa, kao dio integralnog procesa u Europi, stalna turistička i pomorska orijentacija Republike Hrvatske, nazočnost hrvatskih građana u zemljama proizvođačima droga, kulturne, prijateljske, rodbinske, poslovne i druge veze građana Republike Hrvatske s građanima drugih zemalja koje imaju značajnu proizvodnju i potrošnju droga. Sve to bitno utječu na dostupnost svih vrsta droga u Hrvatskoj. 

Prisutan je i globalni trend hiperprodukcije kokaina u pojedinim zemljama Južne Amerike, krijumčarenja preko tranzitnih država Južne Amerike (Venezuele, Argentine, Urugvaja a poglavito Brazila) tranzitnih luka u Africi (JAR, države Zapadne Afrika), te preusmjeravanje ruta krijumčarenja kokaina prema nezasićenom Europskom ilegalnom narko tržištu, preko ulaznih luka u Europi. 

Povećanjem prometa u hrvatskim morskim lukama, nautičkog i zračnog prometa te globalni trend sve većem ulasku južnoameričkog kokaina na europsko ilegalno narko tržište, dolazi samim tim do potencijalne ugroze i za Hrvatsku.

U policiji kažu i da je situacija na ilegalnom narko tržištu u Europi suprotna je onoj u SAD-u, gdje je ilegalno narko tržište kokaina nezasićeno, cijene kokaina su više nego u SAD-u, dok je penalna politika slaba.