DAJEMO PECETE Kakva je razlika između pijanog k’o majka, k’o deva ili pijanog k’o zemlja

Koliko smo samo puta naglasili nemoguće s pomoću penjanja na čičimak ili nevjerojatnog grožđa na vrbi? Jezik je prepun takvih izraza, duhovitih, slikovitih, često i apsurdnih. Neki su očigledni, poput prije spomenutog čičimka na kojega se nemoguće popeti zbog povijenih i trnovitih grana, a o grožđu na vrbama da i ne govorimo. Drugi su nastali nadahnuti antičkim mitovima, poput čuvene Ahilove pete, ili biblijskim motivima kao što su Judin poljubac ili popularno bacanje biserja pred svinje.

“Izraz koji se meni sviđa jest da nešto košta kao svetog Petra kajgana. To je također biblijska priča o svetom Petru koji je dobio dvostruke batine i skupo platio svoju kajganu. Naime, Isusa i svetog Petra je noć zatekla u selu, pa su zamolili jednu ženu da ih primi. Ona ih je primila, napravila im kajganu, ali ih i upozorila da je njen muž pijanac i da im može nanijeti zlo. Kada se muž vratio doma i zatekao dvojicu stranaca, mislio je da su lopovi i počeo mlatiti onoga koji je bio bliži, a to je bio Petar. Kada je sveti Petar dobio batine, zamolio je Isusa da zamijene mjesta. U međuvremenu se pijanac sjetio da je vidio dvojicu i da drugoga nije istukao, pa se vratio i krenuo mlatiti drugoga, a ustvari opet namlatio Petra”, pojasnila je Maja Milošević, profesorica hrvatskog jezika. 

Neki su izrazi takoreći jednostavno životni, poput bijele vrane ili crne ovce, koji znače rijetkost. Tu su i mlaćenje vola u kupusu, mačak u vreći, kada su u srednjem vijeku umjesto zeca podvalili mačku, ili novinarska patka.

“Ja sam dugo mislila da krokodilske suze ne znače ništa, da su to kapi od vode ili močvare. Međutim, taj je frazem utemeljen na staroj legendi prema kojoj krokodili plaču kad namame plijen i proždiru svoje žrtve. Nisu to izrazi tuge ili žaljenja, već su posljedica probavljanja hrane. Kad kažemo da su nečije suze krokodilske, ustvari su one neiskrene i lažne. Imamo i medvjeđu uslugu, što je došlo iz La Fontainove basne “Medvjed i vrtlar” u kojoj medvjed, želeći obraniti prijatelja od muhe, kamenom ubio i muhu i prijatelja”, istaknula je Milošević.

Niz frazema povezano je i s pijanstvom, poput pijan kao deva koja odjednom popije veliku količinu, pijan kao majka, kojima se prilikom poroda davao alkohol protiv boli, ili pijan kao zemlja, koja treba biti natopljena tekućinom kako bi davala plodove. I dubrovački govor obiluje frazemima koji su se prenosili usmenom predajom, a pisanih tragova o njihovom nastanku nema.

“Činit facu od kompasijuna je činiti lažan žalostan izraz lica. Činit fintu je pretvarati se. Dat ruke je pomoći, a davat pecete je prigovarati, pametovati. Dignut nos je naljutiti se. Hladit zube znači smijati se bez razloga, a sunčat zube je smijati se nečemu što nije smiješno. Finuli su Mare bali znači da je zabava završila. Ko Mare luda znači ko blesava. Ko vrata od Grada se govori kad obučeš nešto što te čini debljim pa paraš ko vrata od Grada. 

Od vremena broda Tintoretto, s kojim se išlo u Bari, postojala je uzrečica da kad obučeš nešto bijelo izgledaš ko Tintoretto, jer je to bio bijeli brod. Ne može ga ni upenganog znači da netko nekoga ne može vidjeti ni na slici, a kamoli uživo. Partio s glavom hoće reć poludio. Poć na inkarat je bankrotirat, poć na osto, postati sklerotičan, a poć use ko botana, smanjiti se, skupiti se u pranju, odnosno smršaviti. Prditi ludih je govoriti gluposti…”, izdvojila je Milošević.