Mihlinić: “Ne treba dizati paniku, čekamo rezultate analiza”

Nakon što su se vinari iz Lumbarde i s Pelješca zabrinuli zbog naglog sušenja lisne mase i mogućeg pojavljivanja zlatne žutice vinove loze, uspjeli smo dobiti i Frana Mihlinića, višeg stručnog savjetnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za Pelješac koji je na terenu već više od deset godina.

Kako nam otkriva, zasad nema potvrde da je riječ o zlatnoj žutici vinove loze (Flavescence Dorée), uzorci tla i lista poslani su na analizu u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a na otkrivanju uzroka i otklanjanju problema intezivno rade već dva mjeseca. Uzorci su na analizu poslani još 15. rujna, no još uvijek nema konkretnih zaključaka.

„Ne bih želio dizati paniku prije nego dobijemo službene rezultate. Skloniji sam mišljenju da se ne radi o žutici, ali treba pričekati rezultate analize“, poručio je Mihlinić dodavši kako je problem uočen, situacija pod nadzorom te da će svi vinogradari biti pravodobno obaviješteni o rezultatima analize.

Podsjetimo, jedan od najpoznatijih peljeških i hrvatskih vinara, Mato Violić – Matuško, također ne vjeruje da je uzrok sušenja lisne mase vektor, američki cvrčak ni zlatna žutica, već ekstremne temperature koje su ove godine dosezale i preko 42 stupnja. Po njegovu mišljenju, loza je doživjela toplinski šok zbog čega je izgubila dio lisne funkcije i time utjecala na kvalitetu uroda. “Loza je živa i regenerirat će se ako temperature budu normalne”, uvjeren je Matuško, kojem je sušenje zahvatilo više od 70 posto vinograda na položajima Dingača i Postupa.

Slični simptomi, poput žućenja, sušenja i preranog opadanja lista, nedavno su zabilježeni i u Lumbarajskom polju, a na Pelješcu se problem pojavio na južnim položajima Dingača, Postupa pa sve do Trstenika.

Zlatna žutica vinove loze već je izazvala velike štete u sjevernoj Hrvatskoj, gdje su zbog zaraze krčeni cijeli vinogradi, a bolest je do sada potvrđena u petnaest županija. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz lipnja 2024., Dalmacija je tada još bila izvan demarkiranih područja, no stručnjaci su već upozoravali da je samo pitanje vremena kada će se bolest pojaviti i na jugu.

Ipak, Mihlinić je skloniji teoriji da se radi o spletu okolnosti, velikim temperaturama, jakoj suši pa naglim oborinama te da će u narednim godinama biti potrebno mijenjati navike i trendove gnojidbe i tretiranja loze. Problem je, kaže Mihlinić, uočen i na južnim položajima Hvara i Visa, a doznajemo kako su i na susjednim otocima vinari zatražili analizu tla. Također ističe kako za žuticu nije tipično da se tako brzo širi te da toliko područje zahvati tijekom samo jedne godine.

Ako bacimo pogled na službenu kartu demarkiranih područja Ministarstva poljoprivrede, zlatna žutica vinove loze potvrđena je u velikom dijelu Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i dijelovima Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, dok su u Istarskoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj zabilježena pojedina sigurnosna područja. Dalmacija, uključujući Dubrovačko-neretvansku županiju, i dalje je u zelenoj zoni, bez potvrđenih slučajeva bolesti.

Kako je na mapi i vidljivo, objašnjava Mihlinić, žuticom su zahvaćena vinogorja Hrvatske koja su blizu granice što je vrlo vjerojatno uzrokovano sadnicama. Tamošnji su vinogradari i vinari vjerojatno posezali za jeftinijim sadnim materijalom preko granice što je u konačnici rezultiralo zarazom žutice, mjerama nadzora i krčenja vinograda.

Dalmaciju, a tako i njen južni dio, spašava lokalni sadni materijal, ističe Mihlinić. Lokalne sadnice nose određene viruse koji ipak nisu u tolikoj mjeri štetni za vinograde, a i sadni materijal je očito kvalitetniji.

Inženjer agronomije Frano Mihlinić već više od deset godina prati stanje peljeških vinograda i među najupućenijima je u probleme vinogradara juga. Njegov smiren nastup i izostanak panike daju naslutiti da razloga za zabrinutost zasad nema. Iako rezultati analiza tek trebaju potvrditi stvarno stanje, Mihlinićeva procjena i iskustvo ulijevaju nadu kako se ovaj put ipak ne radi o zlatnoj žutici, nego o prolaznom problemu koji će vinogradi Pelješca, naviknuti na ekstremne uvjete, uspjeti prebroditi.