PORAŽAVAJUĆI PODACI: DNŽ je lani reciklirala samo 11 posto otpada, Pezo: ‘Pred nama je velik posao’
mmatulovicsmoljan
8. listopada 2025.
Na sjednici Županijske skupštine Dubrovačko‑neretvanske županije nakon burne rasprave prihvaćen je Nacrt Plana gospodarenja otpadom do 2030. godine, u kojem se otvaraju velike brige oko aktualnog stanja sustava i izazova s kojima se županija suočava.
Plan je izradilo društvo IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., a njegov predstavnik Danko Fundurlja izložio je ključne podatke: županija je 2024. godine reciklirala tek oko 11 % otpada, dok je prosjek na razini Hrvatske 32,5 %. Ciljevi su ambiciozni – prema zakonu, 2027. očekuje se 50 % recikliranog otpada, a do 2035. čak 65 %, pri čemu najviše 10 % otpada smije završiti na odlagalištima.
U planu je predviđeno da Centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje obrađuje 35 % ukupne količine otpada, dok ostatak treba biti sustavno sortirani, kompostirani ili usmjeren u reciklažu.
Vijećnik SDP-a Ivo Karamatić upozorio je da županija neće moći opstati do 2027. bez stabilnog sustava zbrinjavanja otpada. Istaknuo je da su kapaciteti postojećih odlagališta preniski, te da će cijeli teret pada na građane.
„Rješenje nije da otpad vozimo po cijeloj Hrvatskoj — to poskupljuje sustav koji će u konačnici platiti građani. A to me najviše brine.“
Pozvao je sve vijećnike da preuzmu političku odgovornost te je podsjetio da se o ovim pitanjima raspravlja još od ranih 2000‑ih, a da ključne odluke i dalje izostaju.
Župan Blaž Pezo istaknuo je da su propisi jasni i da je krajnje vrijeme za ozbiljno djelovanje:
„Alternativa ne postoji. Godinama smo bacali smeće u krš — to je realnost. Mi proizvodimo smeće i moramo ga sami zbrinuti.“
Dodao je kako je svjestan da predloženi sustav ima svoju cijenu, ali da odgađanje više nije opcija:
„Ljudi moraju znati da zbrinjavanje otpada košta. Da, koštat će i općine i gradove i građane. Ali to je cijena civiliziranog sustava. Dosta je bilo improvizacije.“
Pezo je istaknuo i važnost suradnje svih razina vlasti:
„Samo uz jedinstven pristup možemo izgraditi funkcionalan sustav. Ne možemo imati 22 različita modela u 22 jedinice lokalne samouprave. Ili idemo zajedno, ili propadamo zajedno.“
Osvrnuo se i na Centar Lučino Razdolje, oko kojeg još uvijek postoje prijepori:
„Centar je jedan kotačić u sustavu, ali bez sortiranja i recikliranja na lokalnoj razini, nijedan centar neće biti čudotvoran. Moramo promijeniti način razmišljanja.“
Na kraju je poručio:
„Vrijeme curi. Ovo nije pitanje politike, nego budućnosti naše djece. Ako ne donesemo odluke sada, 2027. ćemo biti u još većem problemu nego danas.“