Dubrovačko-neretvanska ili Hercegovačko-neretvanska – kad su umjetnine u pitanju sasvim je svejedno!

Na poziv Ane Miličić, voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnik, u Korčuli je protekla dva dana održana jedinstvena međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih događaja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim situacijama koje mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine – od požara i poplava do potresa.

Ana Miličić uvijek je rado viđena gošća na Korčuli, otočani su naučili da s njom dolaze i nove vještine i znanja kao i praktični savjeti koji čuvaju glavu i imovinu. Nakon posljednjeg dvodnevnog, radnog posjeta, odahnuti mogu i vrlo cijenjena umjetnička djela koja se nalaze u Korčuli, a koja su od neprocjenjive vrijednosti za hrvatsku i svjetsku materijalnu, kulturnu baštinu. A kad su umjetnička djela u pitanju, Korčula se ima čime pohvaliti!

U katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici čuvaju se doslovno umjetnička i povijesna blaga, na glavnom oltaru posebno se ističe oltarna slika Jacopa Tintoretta, remek-djelo svjetske umjetnosti iznad kojeg se uzdiže elegantni renesansni ciborij majstora Marka Andrijića iz 15. stoljeća. Riznica krije dragocjeni poliptih “Bogorodica sa svecima” Blaža Jurjeva Trogiranina iz 1431. godine, zbirku crkvenog srebra, liturgijskog ruha i rukopisnih spomenika te niz renesansnih i baroknih slika talijanskih majstora iz 16. i 17. stoljeća. Posebno su vrijedne i skulpture i djela modernih hrvatskih umjetnika poput Ljube Babića, Celestina Medovića, Miroslava Kraljevića, Iva Dulčića, Ede Murtića, Ivana Meštrovića, Frane Kršinića i drugih, među kojima se ističe brončana skulptura Krista u krstionici, rad Frane Kršinića. Ova iznimna zbirka čini katedralu i Riznicu jednim od najvažnijih čuvara sakralne i umjetničke baštine juga Hrvatske. Međutim, što napraviti u slučaju požara, potresa, poplave? Kako sačuvati povijest i umjetnost za buduće generacije?

Baš je to bila tema radionice pod nazivom “Stari grad Korčula 2025.” koja je okupila gotovo četrdeset sudionika i to najvećim dijelom vatrogasaca iz cijelog otoka, ali i članove HGSS-a i druge. Započela je prekjučer uvodnim predavanjima i raspravama, a jučer je nastavljena praktičnim dijelom. Poseban doprinos skupu dali su gosti iz susjedne Hercegovine, ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović. Njihov dolazak dao je radionici i međunarodni karakter te otvorio prostor za razmjenu iskustava u području zaštite kulturne baštine. Kako nam je objasnila voditeljica Miličić, prekogranična suradnja je i više nego potrebna budući da Neretva, požari i potresi ne znaju točno gdje je državna granica. Iako je ustroj ovih službi u Hrvatskoj i BIH drugačiji, cilj im je isti, a to je sačuvati ljude i imovinu.

Praktični dio vježbe održan je u srcu starog grada, u katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta mogli vidjeti koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima te kakve posebne izazove oni donose vatrogascima i ostalim službama, od gašenja požara i evakuacije posjetitelja do spašavanja vrijednih predmeta.

“Cilj obilaska nije bio samo upoznati ljepotu i vrijednost ovih sakralnih prostora, nego i razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim situacijama pravilno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina”, istaknula je Korunić.

O pravilnom rukovanju i pakiranju predmeta u slučaju požara ili potresa govorila je Nađa Lučić, voditeljica Restauratorskog odjela Dubrovnik te inače Korčulanka, zajedno sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović. Sudionicima je predstavljen i praktični alat, “Kotač prve pomoći kulturnoj baštini”, izrađen u sklopu projekta CPforHeritage, koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće.

Poseban naglasak stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinaciju vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite, ali i drugih nadležnih službi u prevenciji, pripravnosti i reagiranju na izvanredne situacije koje ugrožavaju kulturna dobra.

Sustav zaštite i spašavanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, čiji su predstavnici sudjelovali na radionici u Korčuli, obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene prevenciji, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organiziran kroz županijske i lokalne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, edukaciji stanovništva i operativnom djelovanju u kriznim situacijama s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara.

Na sličan način djeluje i Služba civilne zaštite Dubrovnik koja je bila organizator radionice u Korčuli, koordinira stožere civilne zaštite na području Dubrovačko-neretvanske županije, provodi edukacije i vježbe za stanovništvo i institucije, te osigurava da nadležne službe pravodobno i usklađeno reagiraju u slučaju potresa, požara, poplava ili drugih izvanrednih događaja.

Dvodnevna radionica na Korčuli pokazala je koliko je važno povezati sve te službe, ali i educirati ih o specifičnostima kulturne baštine koja u slučaju nesreće traži posebno znanje i brigu. Kroz suradnju stručnjaka iz različitih područja te praktične vježbe, učinjen je još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog nasljeđa starog grada Korčule i cijele regije.

Foto: Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-e, Služba civilne zaštite Dubrovnik