LUKŠA MATUŠIĆ: “U 100 godina nije bilo ovakvog posla, a kanal ispod Straduna – to je posebna priča”

Jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Dubrovniku, aglomeracija Dubrovnik, ulazi u završnu fazu. O tijeku radova, izazovima i planovima razgovarali smo s Lukšom Matušićem, direktorom Vodovoda Dubrovnik.

Koliko je projekt aglomeracije važan za Dubrovnik i u kojoj je trenutačno fazi?
– Riječ je o najznačajnijem projektu u posljednjih sto godina za Vodovod Dubrovnik. Radovi se provode na širem gradskom području – od Svetog Jakova do Tice, ali i na Elafitima, konkretno na Suđurđu i Lopudu. Već smo završili nekoliko ključnih ugovora, među kojima i hidrotehnički tunel ispod Srđa, dug tri kilometra. Taj smo posao odradili gotovo bez većih poteškoća, što smatramo velikim uspjehom.

Također, uspješno smo sanirali povijesni kanal mješovite odvodnje ispod Straduna – nešto što nikada ranije nije rađeno. To je bila tehnički i povijesno vrlo zahtjevna investicija, jer se radilo u iznimno teškim uvjetima, ručno, uz visoke rizike. Danas imamo obnovljen kanal koji je bio u kritičnoj fazi i koji bi, da se nije sanirao, uzrokovao velike probleme.

Jedan od projekata koji se ističe je i dovođenje vode u Dole, što je mnoge iznenadilo.
– Istina, nevjerojatno je da 2025. još uvijek govorimo o tome da se u Dole dovodi voda. Postoji i povijesna zaklada braće Mihanović stara više od sto godina, koja je među ostalim imala cilj dovesti vodu u taj kraj, ali to se do danas nije ostvarilo. U zadnjih sto godina mijenjale su se države i sustavi, ali voda nije stigla. Mi smo ponosni što ćemo taj projekt dovršiti – ove zime ili na proljeće, ovisno o vremenu. Izvođač radi dobrom dinamikom i vjerujemo da neće biti većih problema.

Na Lopudu i Suđurđu imali ste poteškoća s izvođačima. U kojoj su fazi radovi?
– Na Lopudu smo morali raskinuti ugovor i naplatiti bankarsku garanciju jer izvođač nije mogao pratiti dinamiku, ponajviše zbog rasta cijena materijala. To nikad nije ugodno jer se gubi vrijeme, ali novi izvođač bi uskoro trebao preuzeti radove. Na Lopudu su već izgrađene crpne stanice, uređaj za otpadne vode i podmorski cjevovod, a preostaje polaganje novog cjevovoda na rivi. Cilj je da sve bude gotovo do iduće turističke sezone.

Na Suđurđu su podvodni radovi završeni, a sada se radi uređaj za otpadne vode i kopneni dio cjevovoda. Tamošnji uski prostori čine posao težim, ali vjerujem da ćemo i tu investiciju privesti kraju.

Što je bilo najizazovnije u sanaciji Straduna?
– Najteže je bilo što se sve moralo raditi ručno, u skučenom prostoru kanala širokog metar i visokog metar i pol. Nije bilo moguće koristiti strojeve zbog opasnosti od eksplozije plinova. Radilo se u uvjetima visokih temperatura, a istodobno je odvodnja morala normalno funkcionirati jer Stradun ne možete “isključiti”. Osim velikih količina masnoće, našli smo i beton bačen nakon Domovinskog rata, što je dodatno otežalo posao. To je bila investicija koja je zahtijevala i fizičku izdržljivost i veliku stručnost.

Koliko porast cijena i nedostatak radne snage utječu na projekte?
– Ogromno. Rast cijena građevinskog materijala i goriva izravno je pogodio izvođače. S obzirom na to da se radi o javnoj nabavi, ugovorene cijene se ne mogu naknadno povećavati, što mnoge firme dovodi u problem. Zato i dolazi do raskida ugovora, kao što je bio slučaj na Lopudu.

Što se tiče radne snage, cijene rada rastu, a i mi smo morali povećati plaće zaposlenicima kako bismo ih zadržali. U suprotnom ne bismo imali majstore koji mogu obavljati poslove. Vodovod nije tu da ostvaruje profit, već da pruža uslugu, ali realno je da troškovi sve više rastu.

Koji su najveći izazovi aglomeracije?
– Definitivno manjak kvalitetnih građevinskih firmi. To nije samo dubrovački problem, to vrijedi za cijelu Hrvatsku. Na natječaje se često jave tvrtke koje privuku veliki iznosi, ali nemaju kapaciteta za izvođenje. To stvara ozbiljne poteškoće. Srećom, mi u Vodovodu imamo stručne ljude koji prate radove, ali bez kvalitetnih izvođača teško je realizirati projekte. Ohrabruje nas što sve više mladih upisuje strukovne škole, jer bez njih u budućnosti nećemo imati tko održavati ovaj sustav.

Koji je rok završetka projekta?
– Rok je kraj 2027. godine i vjerujemo da ćemo ga ispoštovati. Već imamo završene projekte u Orašcu, Mokošici, hidro tehnički tunel i Stradun. Najveći izazov bit će izgradnja novog uređaja za otpadne vode ispod Petke, jer je riječ o složenom objektu. Projekt je u fazi projektiranja i izdavanja dozvola, a nakon toga slijedi gradnja.

Kakvi su planovi do kraja godine?
– Ubrzati radove u Komolcu i Knežici, započeti nove na Lopudu i dovršiti ih do ljeta 2026. To će biti izazovno, ali cilj nam je da do iduće turističke sezone sve bude u funkciji.