O SLOBODO, DRAGA SLOBODO Zašto se mladi sve kasnije odlučuju na brak i djecu?

Mladi danas sazrijevaju biološki ranije, ali psihološki i socijalno – kasnije. Upravo taj „prazan prostor“ između biološkog i psihološkog sazrijevanja, kaže psihologinja Vesna Raguž Staničić, uvelike utječe na odluke o ulasku u brak i osnivanju obitelji.

„Danas mladi ljudi imaju snažniju potrebu za vlastitim rastom i razvojem – ne samo obrazovnim, već i emocionalnim, socijalnim i kognitivnim. Zato se odluka o braku najčešće donosi kasnije, u tridesetima, pa i nakon toga“, objašnjava Raguž Staničić.

Uz psihološke razloge, snažno se nameću i ekonomski. Mladi žele biti financijski sigurni i samostalni prije nego što zakorače u brak. „Mnogi mladi ljudi žele riješeno stambeno pitanje, stabilan posao i osjećaj sigurnosti. Bez toga, teško se odlučuju na obitelj“, pojašnjava psihologinja.

Sve je izraženiji i strah od odgovornosti. Mladi žele zadržati slobodu, putovati, mijenjati poslove, ulagati u sebe. „Mladi biraju takav put jer žele imati priliku za promjene u karijeri, kako bi rasli i razvijali se na svim poljima. Nije im cilj samo pronaći posao i ostati u njemu cijeli život, kao što je bilo kod njihovih roditelja“, naglašava.

Svoju ulogu imaju i društvene mreže. Mladi su pod stalnim pritiskom slika idealnih veza, brakova i obitelji. „Utjecaj društvenih mreža eksponencijalno raste. One oblikuju percepciju ljubavi i odnosa, često stvarajući iskrivljenu sliku. To može dovesti do nesigurnosti, straha od vezivanja, pa čak i uspoređivanja s nerealnim standardima“, objašnjava psihologinja.
Kada je riječ o spremnosti na osnivanje obitelji, financijska sigurnost uvijek je ključna. Mladi bi trebali imati siguran posao i priliku za promjene u karijeri, kako bi rasli i razvijali se na svim poljima.

Zaključak je jasan: bez podrške društva kroz demografske mjere, sigurnu egzistenciju i rješavanje stambenog pitanja – teško je očekivati da će se trend kasnijeg ulaska u brak i zasnivanja obitelji promijeniti.