Dubrovnik se prži: Kako se zaštititi od nesnosnih vrućina i temperaturnih šokova?

Dubrovnik se ovih sparnih, nesnosno vrućih dana suočava s intenzivnim ljetnim vrućinama koje iscrpljuju i najotpornije, a građani sve češće traže spas u klimatiziranim prostorima. No, koliko su nagle temperaturne razlike zapravo štetne za organizam i kako se pravilno rashladiti bez rizika za zdravlje?

O ovoj aktualnoj temi razgovarali smo s dr. Jerkom Ferrijem Certić, kardiologom iz Opće bolnice Dubrovnik, koji upozorava da nagle promjene temperature – pogotovo ulazak iz vanjskih vrućina u jako rashlađene prostore – mogu predstavljati ozbiljan šok za tijelo.  

„Najveći problem je kada se stvara prevelika temperaturna razlika između klimatiziranih prostora i vanjske temperature. To može izazvati šok za organizam,“ ističe dr. Ferri.

Preporučuje se da unutarnja temperatura ne bude niža od 25 °C, a klima-uređaji se koriste umjereno, kako ne bi došlo do dodatnog opterećenja organizma, posebice kod osjetljivih skupina.

Kronični bolesnici pod posebnim povećalom

Posebnu pažnju trebaju obratiti kronični bolesnici i starije osobe, koje su znatno osjetljivije na temperaturne promjene.

„Kod osoba s visokim tlakom tijekom ljeta često dolazi do širenja krvnih žila i pada tlaka. Takvi pacijenti trebaju češće kontrolirati tlak i, ako je potrebno, u dogovoru s liječnikom, prilagoditi terapiju,“ objašnjava dr. Ferri Certić.

U ovim ekstremnim vremenskim uvjetima savjetuje se što manji boravak na otvorenom, posebice u najtoplijem dijelu dana. Idealno je ostati kod kuće u rashlađenom, ali ne prehladnom prostoru, uz redoviti unos tekućine.

Kupanje da – ali uz oprez

Tjelesna aktivnost i boravak u moru mogu biti korisni, no treba birati pravo vrijeme za to.

„Osobe koje su u dovoljno dobrom zdravstvenom stanju i kojima je kupanje dozvoljeno, svakako to mogu prakticirati, ali neka to bude u večernjim satima, kada temperature padnu i UV indeks je niži,“ savjetuje dr. Ferri.

Paze li se stariji više od mlađih?

Iako bismo očekivali da mlađi lakše podnose visoke temperature, često se događa suprotno.

„Stariji bolesnici danas vode više računa o sebi nego mlađi. Mlađi su često pod stresom, u stalnoj žurbi, zanemaruju prehranu, piju gazirane napitke, puše… Prije desetak dana imao sam pacijenta koji ima sve rizične faktore za kardiovaskularne bolesti – vozi po vrućini, jede hamburgere, puši dvije kutije cigareta dnevno. Nije ni svjestan koliki rizik nosi,“ upozorava dr. Ferri Certić.

Bez obzira na dob i zdravstveno stanje, svi bi trebali odgovorno pristupiti ljetnim vremenskim uvjetima. Umjereno hlađenje prostora, dovoljan unos tekućine, izbjegavanje fizičkog napora u najtoplijim dijelovima dana te praćenje zdravstvenog stanja ključ su za sigurno ljeto.